Prijava
Korisničko ime:

Lozinka:

remember me

Zaboravili lozinku?

Registrirajte se!
Glavni menu
Potraga
Tko je online
24 korisnika je online (2 korisnika cita Recenzije)

članovi: 0
Gosti: 24

više...
HULK-Recenzije
Chat WIKI Kontakt

Početna : Softver : 

Kategorija: Softver
  Naslov: Slackware Linux 10.1  PopularnoOcjena: 9.00  Pregleda: 6716
Opis   TESTNA KONFIGURACIJA:

Abit NF7, nForce2
AMD Athlon 2500+ Barton
512 MB DDR RAM
nVidia GeForce FX5200
Samsung 757NF

UVOD

Slackware, najstarija živuća distribucija i treća najkloniranija (nakon
Debiana i Red Hata). Usprkos velikih zdravstvenih problema njenog tvorca
i glavnog razvijatelja, gospodina Patricka Volkerdinga, nedavno je
izašla inačica 10.1. Ukoliko se do sada niste nikada susreli sa
Slackware distribucijom, ili možda niste nikada čuli za istu (u što
čisto sumnjamo), to je prije svega distribucija namjenjena naprednijim
Linux korisnicima i onima koji žele puno naučiti o Linuxu općenito.
Glavna karakteristike Slackware distribucije su: Veoma maleni hardverski
zahtjevi (i486 procesor ili bolji, 16 MB memorije), performanse i ne
modificiranje softvera.

SLACKWARE 10.1

Slackware 10.1 dolazi na 4 CD-a, ali već samo sa prvim CD-om moguće je
instalirati upotrebljiv sustav sa grafičkim sučeljem. Primjerice, autor
ovog članka je instalirao Slackware 10.1 na veoma staro računalo koje
ima Pentium 1 procesor, 24 MB memorije i 1.96 GB hard disk. Na drugom
CD-u ćete pronaći KDE 3.3.2 i pretposljednji GNOME 2.6 (već dobro
poznata priča oko ubudućem prestanku pakiranja GNOME grafičkog okružanja
za Slackware). Ukoliko želite noviji GNOME tada nabaviteDropline GNOME.
Treći CD donosi nam nešto korisnog dodatnog softvera (Checkinstall,
Grub, Inn, k3b, Xcdroast...), Slackware html priručnik (obavezno štivo
za svakog početnika na Slackware-u) te izvorne kodove programa, dok nam
četvrti CD donosi izvorne kodove preostalih programa. Preporučujemo
nabaviti barem prva 3 CD-a. Cijelu distribuciju je također moguće zapeći
na DVD, za što ćete na internetu pronaći opsežne upute kako ga izraditi.

INSTALACIJA

Jedini preduvjet uspješne instalacije Slackware distribucije jest
elementarno poznavanje engleskog jezika i pažljivo čitanje uputa sa
ekrana prilikom instalacijskog postupka. Posebno obratite na ovaj dio o
čitanju uputa sa ekrana. Kad ga jednom svladate, instalacijski postupak
je veoma jednostavan, unatoč uvriježenom mišljenju kako je Slackware
distribucija najteža za instalaciju i podešavanje.

Ukoliko se po prvi puta susrećete sa Slackware distribucijom, svakako je
poželjno prije svega pročitati dokumentaciju sa 1. CD-a, ili još bolje:
isprintati. Posebno obratiti pozornost na dokument Slackware-HOWTO u
korijenskom datotečnom sustavu. U tom dokumentu je detaljno opisan
postupak instalacije te mnoge napredne mogućnosti koje možete koristiti
prilikom instalacijskog postupka. Također možete pogledati (isprintati)
dokument FAQ.TXT isto tako iz korijenskog datotečnog sustava 1. CD-a.

Od ukupno 4 CD-a na koliko dolazi Slackware, samo su prva 2 bootabilna i
mogu nam također poslužiti kao sustav za spašavanje (engl. boot rescue).
Instalacijska procedura se nije promijenila u odnosu na prethodnu
inačicu. Točnije, nije mijenjana već godinama što svakako smatramo
pozitivnim. Jedine promjene koje primjećujemo jesu neke novije verzije
kompajliranih kernela, od kojih je svakako najzanimljiviji onaj za
podršku za SATA diskove (sata.i) što ne susrećemo čak i kod nekih
komercijalnih distribucija. Nedostatak podrške za SATA diskove je mnoge
početnike odbio od Linuxa, međutim sada je to stvar prošlosti.
Nažalost, sve te novije kernele ne pronalazimo u izbornicima sa dodatnim
opcijama (Pritiskom na tipke F1, F2 ili F3 prilikom bootanja prvog ili
drugog CD-a), što je prva nedorečenost u instalacijskom postupku, ali
zato su svi kerneli navedeni u spomenutoj dokumentaciji sa 1.
instalacijskog CD-a. Prema pisanju uputa sa ekrana, vaš hardver trebao
bi biti automatski prepoznat tako da vjerujemo da ovo ipak neće biti
problem korisnicima koji imaju SATA disk. Napominjemo još jednom da je
veoma važno pažljivo čitati upute sa ekrana. Možda nije user friendly
ali ako ćete pažljivo čitati i držati se uputa, sasvim sigurno nećete
napraviti ništa pogrešno.

Dakle, prvi korak jest odabir kernela. Velikoj većini korisnika će
odgovarati podrazumijevani bare.i kernel, međutim mi smo se odlučili za
xfs.s koji omogućava korištenje SGI-jevog XFS datotečnog sustava. Nakon
što se sustav počne podizati, biti će potrebno samo još odabrati
raspored tipkovnice prama uputama sa ekrana. Kada to učinite, podiže se
komandno-linijsko okruženje, odn. tekstualna konzola. Kao što piše na
ekranu na sustav se prijavljujete tako da upišete 'root'. Ukoliko ste
došli ovoliko daleko, daljnji postupak je zaista trivijalno jednostavan
i velika je vjerojatnost da će vam daljnji tijek instalacije proći u
najboljem redu.

PARTICIONIRANJE

Ukoliko na disku već imate Windowse a nemate pripremljenu particiju za
Linux, preporučamo koristiti komercijalni program Partition Magic na
vašim Windowsima. U drugom slučaju Slackware će vam u svrhu
particioniranja ponuditi alate cfdisk i fdisk. Od 2 navedena programa
jednostavniji za korištenje je tekstualni cfdisk, ali ima manje
mogućnosti. Koji ćete program odabrati je više stvar vašeg ukusa. Mi smo
se odlučili za cfdisk s obzirom da nam nisu bile potrebne neke
naprednije mogućnosti. Uglavnom, sve što trebate jest kreirati barem 2
particije, i to jednu swap particiju (1.5÷2 puta veću od količine vaše
RAM memorije) i jednu particiju na koju ćete instalirati sustav. Nakon
što su particije spremne, počinje postupak instalacije koji se provodi
kroz tekstualni (ncurces) alat.

ODBIR PAKETA I DALJNJI INSTALACIJSKI POSTUPAK

Kada podesite i formatirate particije, potrebno je odabrati način
instalacije. Iako je će vam biti preporučivan Full instalacijski način,
mi vam preporučamo Menu način koji smo i sami koristili. Podrazunijevano
zauzima dvostruko manje prostora od Full načina, ima odabrane
preporučane pakete i vremenski traje dosta manje u odnosu na Newbie
način. Ukoliko odaberete Newbie instalacijski način, kao što preporučamo
unatoč preporučivanom Full načinu od strane distributera, primjetit ćete
da su paketi razvrstani po grupama, a svaka grupa se nalazi u istoimenom
direktoriju na instalacijskom mediju. Svaka grupa sadrži skipinu paketa
koja čini logičku cjelinu određene grupe, npr neke od važnijih grupa:

a osnovni sustav

ap aplikacije koje ne zahtjevaju grafičko sučelje, odn. X-e

d razvoj programa

e GNU/Emacs

f dokumentacija

gnome GNOME grafičko okruženje

k Linux kernel

kde KDE grafičko okruženje

n mrežni softver (internetski programi, e-mail programi, usenet
čitači itd.)

x X Window System

xap softver koji zahtjeva grafičko sučelje (X-e) a nije uključen u
desktop okruženja

y Igre

Preporučujemo kod selektiranja pojedinih paketa u grupama paketa da
nikada ne isključujete odabrane preporučene pakete ukoliko niste sigurni
da vam isti zaista neće trebati. To je veoma važno zato što za razliku
od rpm-a i dpkg-a Slackwareov paketni mehanizam nema implementiran
sustav međuovisnosti među paketima u instalacijskom postupku. Ova
karakteristika vam može i olakšavati ali i otežavati manipuliranje
paketima, ovisno od situacije. Primjerice, ukoliko iz ovog ili onog
razloga želite deinstalirati neku grupu paketa, recimo KDE grafičko
okruženje, to je na Slackwaru veoma jednostavno učiniti sljedećom
naredbom:

#removepkg kde*

Isto to je veoma komplicirano napraviti sa rpm ili dpkg paketnim
mehanizmima te je potrebno forsirati ne provjeravanje međuovisnosti među
paketima i sl. Doduše, alati za provjeru međuovisnosti među paketime
postoje za Slackware distribuciju (Swaret, Slapt-get, Slackpkg) ali se
koriste jedino prilikom online skidanja paketa i osvježavanja sustava te
nadogradnje Slackware Current izdanje (posljednja inačica).

ZAVRŠNI DIO INSTALACIJE

Kada se instalacija sustava završi, potrebno je učiniti nekoliko
jednostavnih koraka. Prvi od njih je ponovan odabir kernela nakon čega
ćete morati ponovno ubaciti 1. instalacijski medij. Ovo je još jedna
nedorečenost instacijskog postupka i nije bila prisutna u ranijim
verzijama. Nakon što ste učinili i daljnje postavke sustava,
instalacijski postupak je završen i vaš Slackware je spreman za
upotrebu.

PRVO POKRETANJE

Ono na što niste navikli u ostalih distribucija je podrazumijevano
podizanje tekstualnog sučelja, umjesto grafičkog. To riješavate na način
da ga podignete naredbom startx ili editiranjem datoteke /etc/inittab u
kojem relevantna linija treba izgledati ovako:

# Default runlevel. (Do not set to 0 or 6)
id:4:initdefault:

Dakle, podrazumijevani runlevel 3 ste podesili da bude 4. Na većini
distribucija se koristi broj 5, ali ne i na Slackware-u. Također nešto
što definitivno želite učiniti prilikom prvog pokretanja jest kreiranje
običnog korisnika, što ćete učiniti naredbom

# useradd korisničko_ime

Nakon što ste sve učinili, možete podići grafičko sučelje (X-e) ili sa

$ startx

ili

# init 4

I sada je sustav spreman za upotrebu. Ukoliko vam postavke monitora i
grafičke kartice neće biti ispravno podešene, tada možete to podesiti
programom

# xorgconfig

Ili uređivanjem konfiguracijske datoteke /etc/X11/xorg.conf. Ostale
postavke možete podesiti Slackware-ovim alatom

# pkgtool

Ili još bolje, uređivanjem relevantnih konfiguracijskih datoteka, odn.
ručno.

DOJMOVI

Dojmovi su i više nego dobri. Fantastične performanse, odlično
balansiran softverski paket, jednostavnost upotrebe... Sustav je u našem
slučaju korišten isključivo za kućnu, tzv. desktop upotrebu i sustav se
je kao takav pokazao izuzetno stabilan i brz. Podrazumijevano zauzima
jako malo diskovnog prostora nakon instalacije (cca. 1.5 GB
podrazumijevani Menu mod sa uključenim KDE-om i GNOME-om), dok Full
instalacija iznosi oko 3 GB. Neke mnogo popularnije distribucije
zauzimaju dvostruko više diskovnog prostora za isti način instalacije i
troše kudikamo više resursa.

Detekcija hardvera je ipak lošija u odnosu na ostale distribucije, ali
neka vas to ne obeshrabri. Naime, razlog lošije detekcije hardvera
ponajviše leži u činjenici što Slackware ne dolazi sa patchiranim
paketima, samim time ne dolazi sa patchiranim kernelom već vanilla
kernelom kakav bude na raspolaganju za download na stranici
www.kernel.org. Primjerice, u našem slučaju nije automatski bio
prepoznat pisaš HP DeskJet 710C, koji je bio recimo uredno prepoznat na
distribuciji na mnogim distribucijama, pa i distribuciji Debian Sarge.
Međutim, lako dade instalirati uz pomoć pnm2ppa programa i cups-a.
Detaljnije o podešavanju pisača na stranici www.linuxprinting.org.
Također nije bila podešena ispravno rezolucija monitora, ali taj problem
se lako dade riješiti upotrebom xorgconfig programa. Kotačić za miš ćete
također morati ručno podesiti. Još jedna od neispravno podešenih uređaja
je bio DVD rom (pogrešan simbolički link na /dev/hdc umjesto na
/dev/hdd), za čije je ispravno podešavanje ipak potrebno nešto malo više
znanja. S druge strane, zvuk radi out of the box, što baš i nije bio
slučaj s prethodnim inačicama. Jedino što podrazumijevano dolazi sa
utišanim svim kanalima, tako da ih ne zaboravite pojačati npr. programom
Aumix ili nekim drugim. Mrežna kartica i ostali periferni uređaji su
također prepoznati.

Za gotovo svaku namjenu pronaći ćete odgovarajući softverski paket,
međutim činjenica je da ipak neki programi nedostaju. Open Office
definitivno nedostaje. Iako sa distribucijom dolaze odlični Abi Word i
Gnumeric, ipak to nisu dostojne alternative Open Office-u te smatramo da
bi bilo veoma poželjno ubaciti ga u narednim verzijama. Također
nedostaju neke multimedijske aplikacija poput programa Audacity, Grip,
Tvtime... Također nema niti Wine-a. Ovo se definitivno neće svidjeti
desktop korisnicima, međutim sve programe moguće je skinuti sa
repozitorija Slackware paketa www.linuxpackages.net i ostalih. Od
grafičkih okruženja na raspolaganju su vam KDE 3.3.2, GNOME 2.6.2, XFCE
4.2. Naravno, nisu izostavljeni niti mali window menageri te su vam na
raspolaganju: Window Maker 0.91, Fluxbox 0.9.12, Blackbox 0.65.0, Fvwm
2.4.19 itd.

Iako stariji GNOME, popravljeni su neki bugovi, tako da ćete sada
primjerice moći koristiti tipkovničke kratice i
za izradu screen shotova. Također su ubačene neke
funkcionalnosti sa GNOME-a 2.8.x poput mogućnosti pretraživanja u GConf
Uređivaču postavki (tipkovnička kratica ). Sve u svemu GNOME
2.6.2 se u radu ponaša stabilnije u odnosu na prethodnika sa Slackware-a
10.0 i zaslužuje preporuke.

XFCE 4.2 nas je doslovno oduševio. To grafičko sučelje iz verzije u
verziju sazrijeva i postaje veoma ozbiljan konkurent GNOME i KDE dvojcu.
Odličan za početnike, lagan, brz, ugodnog dizajna. Zaista se je znatno
promjenio u odnosu na prethodnika i svakako preporučamo probati. Nećemo
ulaziti u dalje, ali spomenuti ćemo bitnije nove karakteristike. Klikom
na desni miš otvara se bogati meni u kojem ćete pronaći i GNOME i KDE
aplikacije, odn. menije, čak i Wine meni ukoliko ste nešto instalirali
putem istoga. A posebno nas je oduševila i mogućnost pokretanja KDE
servisa prilikom podizanja. Ovo će kućni korisnici koji ne koriste KDE
svakako znati cijeniti jer je poznato da se KDE aplikacije veoma sporo
podižu ukoliko ne koristite KDE.

Također nas je oduševilo uključenje programa Grub, međutim ne sviđa nam
se što nije uključen u standardnu instalacijsku proceduru već ga je
potrebno ručno instalirati i podesiti programom grubconfig ili ručno
ukoliko ste upoznati sa sintaksom ovog izvrsnog programa. Ne sviđa nam
se niti ne uključenje kernela 2.6.10 u standardnu instalacijsku
proceduru, unatoč preporukama kako je sigurnije koristiti kernel 2.4.29,
tako da ukoliko želite koristiti 2.6 kernel biti će potrebe za "ručnom
intervencijom". Također je važno spomenuti kako Checkinstall program na
Slackware distribuciji radi gotovo savršeno, što možemo potvrditi dužim
korištenjem istoga na Slackware-u. Razlog odličnog rada dotičnog
programa leži u činjenici da je gospodin Volkerding prilagodio program
Slackware-u. Ukoliko se javi potreba za kompajliranjem programa iz
source-a, obavezno koristiti ovaj program.

Sve u svemu ukoliko ste koristili ranije inačice ove distribucije, nema
nekih bitnih promjena već se prije svega radi o osvježenim softverskim
paketima. U skladu sa Slackware filozofijom. A ukoliko još imate i
slabije računalo, ili veoma staro računalo koje biste željeli osposobiti
do razine upotrebljivosti sa novim softverom, tada se Slackware
definitivno nameće optimalan izbor. Slackware Linux distribucija je
univerzalna. Jednostavno, pogodna je za sve profile korisnika, od Linux
profesionalaca pa sve do običnih kućnih korisnika.

Ocjena:

Instalacija i podešavanje: 7/10
Detekcija hardvera 6/10
Karakteristike: 10/10
Performanse: 10/10
Ukupan dojam: 8/10

Autor: Igor Jagec
Prosječna ocjena: (1) (10)
Objavljeno: 04.04.2005
Pošiljatelj: netlander uk 17.07.2005
Ocjena: Ocjene kategorija: 9Ocjene kategorija: 9Ocjene kategorija: 9 9
Opis  Autor si je stvarno dao truda

Pošiljatelj: zlotvor uk 17.07.2005
Ocjena: Ocjene kategorija: 9Ocjene kategorija: 9Ocjene kategorija: 9 9
Opis  Mislim da nema potrebe bilo sto dodati
Svaka cast

Javi prijatelju | Nevaljali link

Copyright © 1995-2009 HULK web team. Sva prava pridržana. RSS. Engine: XOOPS