Vezano uz slobodne programe čiji je izvorni kod dostupan korisnicima zanima me u čemu je razlika između pokreta Free Software Movement i Open Source Movement.
Stallman energično ističe da su to posve različite koncepcije , međutim ja ne vidim nekih velikih razlika u ova dva pristupa. Zanima me, da li mi netko može bolje objasniti razliku između ove dvije koncepcije?

Free softver ti je besplatni softver bez javno dosputnog izvornog koda, dok je open source softver besplatan softver, s javno dosputnim izvornim kodom i s jos puno pogodnosti.

Dakle, kad bi ovo pročitao Stallman iskočio bi iz svoje kože.
Ne mogu vjerovati da ovdje to moram objašnjavati :

U ovom kontekstu "free" se podrazumijeva kao slobodan, a ne samo besplatan (iako je i besplatan).
Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. (sa wikipedije).
Oba pokreta se zalažu za ove slobode što znači da se zalažu za ideju dostupnosti izvornog koda. Jer kako bi netko legalno promijenio program, ako nema pristup izvornom kodu?
Možda da postavimo pitanje ovako:
Koja je razlika između filozofije organizacija "Free Software Foundation" i "Open Source Initiative"?

Ako znaš razliku između free i open source softwarea, onda znaš i razliku između FSF i OSI...

Razlika između free i open source je u licencama, te onome što iz tih licenca proizlazi. GNU GPL omogućuje svima uvid u kod i mjenjanje po potrebi, pod uvjetom da ako distribuiraš kod onda i on mora biti pod GPL tako da to i drugi mogu raditi, dok open licence ponekad to omogućuju, ponekad ne, a ponekad uopće ne moraš davati source (u slučaju bsd licenci) koji promjeniš.

Tako da bi po tome gledano razlika između FSF i OSI bila da FSF ekipa inzistira na tome da ono što promjeniš mora biti dostupno svima, te da sav source mora biti dostupan, dok neke open licence čak navode da je dostupan samo dio koda i pod specifičnim uvjetima i slično. Tipičan predstavnik te je takozvani microsoftov open source - dostupan dio koda, i to samo pod posebnim uvjetima - NDA, akademski članovi...

No, zašto jednostavno ne odeš na sajt obje grupe i ne proučiš sam tekstove koji tamo pišu, tako ćeš dobiti najbolji zaključak o cijeloj toj priči...

Očekivala sam više od ovog foruma. Primjećujem da i ljudi koji mi odgovaraju imaju dosta maglovite predodžbe o toj temi (što ih ne smeta da znalački odgovaraju ).

Pročitala sam mnoštvo tekstova na tu temu zato što je trenutno obrađujem. Međutim stavovi su oprečni. Jedni tvrde da je to jedno te isto, uz neke tehničke razlike, a drugi da počivaju na oprečnim filozofijama.
Ne razumijem u potpunosti, i zato sam ovdje postavila pitanje, gdje je to definirano da se program može nositi oznaku Open Source, a da korisnik nema dostupan izvorni kod u potpunosti?
Jer po definiciji OSS mora distribuirati dostupan izvorni kod.

Definicija OSS sa OSI stranica:

The Open Source Definition
...
2. Source Code
The program must include source code, and must allow distribution in source code as well as compiled form. Where some form of a product is not distributed with source code, there must be a well-publicized means of obtaining the source code for no more than a reasonable reproduction cost–preferably, downloading via the Internet without charge. The source code must be the preferred form in which a programmer would modify the program. Deliberately obfuscated source code is not allowed. Intermediate forms such as the output of a preprocessor or translator are not allowed.

3. Derived Works
The license must allow modifications and derived works, and must allow them to be distributed under the same terms as the license of the original software.

...
http://www.opensource.org/docs/definition.php

Ovdje se izričito naglašava da izvorni kod mora biti uvijek dostupan korisniku. Na koji način se onda nešto može zvati Open Source, a da ne distribuira izvorni kod. To je ono što me u ovoj priči zanima.


Hvala

Razlike su poprilično male, a u biti je više politički orjentirano.

Ako pogledaš na OSI FAQ, pod "How is "open source" related to "free software"?" u drugoj rečenici kažu "It's a pitch for "free software" because it works, not because it's the only right thing to do.".

Primarni naglasak FSF je baš "it's the only right thing to do".

I to ti je u biti to. Osim toga, FSF eksplicitno navodi da se pristup do koda ne smije ograničiti ni na koji način uključujući DRM, copyright i slično, a FSF ekipa se bori protiv patenata kao takvih, dok OSI nije za ograničenje pristupa kodu, ali priznaju postojanje copyrighta i sličnih ograničavajućih stvari.

S treće strane imaš BSD licence, koje traže da se navede copyright poruka iz licence, ali ne obavezuju pristup do modificiranog koda u slučaju distribucije modificiranih programa. To je isto open source licenca, i ima ih nekoliko tog tipa, za razliku od GPL licence koja te obavezuje da moraš dati pristup modificiranom source kodu.

To u biti možeš i sama vidjeti na GNU stranicama, pogotovo tamo gdje se definira copyleft, i naravno na OSI FAQ te definiciji OSI licenca.

A što se tiče takozvanih open source licenci kao što je to MS-ova, to nije open source ali ju oni prozivaju takvom i navode da su u biti ponudili kod svima, pod određenim ograničenjima. To je u biti marketinška igra koja zna buniti ljude, no to nije "pravi" open source, samo sam naveo takve stvari kao primjer.

Što je bolje, FSF ili OSI koncept...? Mislim da to spada pod nezgodna politička stajališta, i ne bih to komentirao, svatko treba sam odlučiti koje stajalište mu/joj više odgovara...

Inače, što se ovog foruma tiče, AFAIK najviše ekipe se bavi tehničkim a ne političko-pravnim pitanjima, kao što je npr. razlika između FSF i OSI. S druge strane, nije baš zahvalno očekivati kvalitetne odgovore nako svega jednog dana, ne čitaju svi ovaj portal svakodnevno...

Citat:

Uvjek mozes nac nekog rjecitog poput slobodana voljnog da objasni neke stvari.

Programerima bi bila zanimljiva ova tema no kao sta vidis nema ih bas puno.

Citat:

Hm desi se da neko neprocita o temi pa da blesne bezveze.

Citat:

Bas kao ona besplatna piva samo sto ja uvjek naletim na fajront.

Čitala sam i tražila, dan po dan, tekst po tekst, postavila ovo pitanje na nekoliko foruma, a nigdje odgovora. Pa sam sama probala zaključiti.

Kao prvo postavila bi dva pitanja:
Da li znate koji tip licence imate za vašu Linuks distribuciju i koja su vaša prava?
Kuda bi svrstali vašu distribuciju pod free software ili open source?

Jako bi me zanimali vaši odgovori.

Evo, što sam zaključila o razlici free i open softvera:

1. Oba pokreta imaju iste principe i ciljeve, tj. osigurati korisnicima slobodno korištenje, redistribuciju i dostupan izvorni kod (da bi oni koji su za to sposobni mogli mijenjati kod prema svojim potrebama). Po definiciji se skoro i ne razlikuju.

2. Pokret open source-a je nastao na temeljima free softvera, a odvojili su se 1998. godine da bi se distancirali od ideoloških i političkih konotacija zaklade FSF, te usmjerili više na tehnički aspekt kolektivne izrade programa.

3. Ovo je omogućilo određenim tvrtkama (Microsoft) da prošire FUD (Fear, uncertainty and doubt), lijepeći etiketu open source na neka svoja rješenja koja po definiciji ne odgovaraju onome što open source jest, jer tko bi povjerovao u Microsoftov free softver.

4. I tako većina ljudi više ne zna o čemu se tu radi...

Mislim, da su pojmovi free software i open source vrlo bitni za sve ljude koji su na bilo koji način povezani sa slobodnim i otvorenim softverom (naročito za jednu linuks zajednicu), bilo kao programeri ili kao korisnici.

Molim poštovanu zajednicu linuks korisnika, da šalje eventualne primjedbe na zaključak, ali samo ako znaju o čemu pišu, tako da zajednički probamo razjasniti ove pojmove.

he... i to je to, zdravo mi bili

iskreno... mislim da je free sotware besplatan software koji npr. ja napravim, ali vam ne dam souce u svrhu da ga vi prepraviti i / ili dalje distirbuirate...

Citat:

Za prvo pitanje,

a) ovisno o distri ne postoji jedna jedina licenca, jer je distra u biti skup programa sa ponekad vrlo različitim licencama. Ono što možemo reći je da oni koji izrađuju i održavaju licencu teže pojedinom obliku. Npr, Debian ekipa u svom statutu udruge (jer su u biti udruga a ne firma ako ćemo gledati pravno) teži free distri. Neke druge distre su recimo kompletno komercijalne. A ima hrpa distri koje su negdje između... Bitno je pogledati statut udruge ili firme koja stoji iza pojedine distre. A konkretno, Kubuntu koji trenutno vrtim na kompu zbog programa koje imam nije potpuno free, ali je i dalje u sklopu open...

b) Okvirno znam svoja prava, jer ne ovise samo o licenci nego i o zakonodavstvu područja na kom se nalazi računalo koje koristim. A ne mogu za sebe reći da znam kompletan skup zakona koji bi se npr. u hrvatskoj primjenjivali za moje računalo i ono što se nalazi od SW i drugih datoteka na njemu.


Nije jednostavno odgovoriti na drugo pitanje, jer ovisi o konkretnom SW koji je instaliran. Recimo da je Debian najčistiji po tom pitanju, jer default instalacije nude isključivo free sw, ali ako dodaš non-free repozitorije i onda iz njih instaliraš non-free programe, ono što imaš na kompu više nije potpuno free distra. Ako naravno pod potpuno free podrazumjevamo SW koji je isključivo pod GPL. LGPL recimo već nije u potpunosti free u tom kontekstu. E sad, pitanje je onda gdje je ta fina granica - rekao bih, to sve ovisi o tome na koji način koristiš distru, jer i suprotno, od neke ne baš non-free distre na kompu možeš kreirati free ako svjesno stavljaš samo free SW...

Stvar je i da li na računala gledaš više ideološki ili utilitarno, u tom slučaju ćeš i činiti pojedine kompromise, ili nećeš uopće. Meni osobno je bitna ona prvotna ideja, da svi imaju pristup izvornom kodu i da ga mogu mjenjati i prilagođavati svojim potrebama bez posebnih dozvola originalnog autora. Free SW je ok, ali ne inzistiram na tome i mislim da je i open SW sasvim ok.

Citat:

Yup, rekao bih da je to to.