Odobrio: igustin. Napisao: igustin.
U četvrtak, 15. travnja u 19 sati u Kulturno informativnom centru u Zagrebu, održana je tribina "Hakerska Hrvatska". Hakerska Hrvatska, prva javna rasprava o slobodnom i open-source softveru u Hrvatskoj, bila je usmjerena na budućnost te kategorija programa u javnoj upravi...

U raspravi su sudjelovali:

dr. Diana Šimić, Središnji državni ured za e-Hrvatsku [DŠ]
dr. Dražen Dragičević, Pravni Fakultet Sveučilišta u Zagrebu [DD]
Vlatko Košturjak, Hrvatska udruga Linux korisnika [VK]
Radoslav Dejanović, Operacijski sustavi d.o.o. [RD]
Željko Rikalo, Holobit d.o.o. [ŽR]
Ivan Rašeta, Ministarstvo financija [IR]
Kristijan Zimmer, HrOpen [KZ]
Igor Velimirović, CARNet [IV]

i drugi uzvanici, novinari i posjetitelji tribine.


Polazište

Budući da rok najma licenci Microsoftovih uredskih programa i operativnih sustava u državnoj upravi istječe 24. kolovoza ove godine [DŠ], a Hrvatska, približavajući se Europskoj Uniji, preuzima i nove obaveze u u informatizaciji javnog sektora, ovo je bio dobar trenutak da se otvori pitanje boljeg korištenja raspoloživog slobodnog i open-source softvera.


Trenutno stanje

Slobodni i open-source programi i državnoj se upravi danas koriste prije svega u mrežnoj infrastrukturi hrvatske akademske zajednice i djelomice u pojedinim ministarstvima [IV, IR]. Prema ocjeni skupa, time se potencijali te kategorije programa ne koriste ni izbliza dovoljno. S druge strane, trenutno korišten vlasnički softver plaćen je najvišom cijenom u cijeloj regiji [DD]. Nadalje, izrazita informatička monokultura predstavlja velik sigurnosni rizik (DD). Slobodni programi još uvijek nisu u tržišno ravnopravnom položaju [VK, KZ], iako njihovim korištenjem država može uštedjeti i milijune eura, prije svega oslobađanjem od troškova licenciranja softvera [KZ].

Hrvatski školski programi, od razine informatičkog opismenjavanja do visokih učilišta, daju vrlo malo prilike učenicima i studentima da nauče služiti se slobodnim softverom [DD]. U posljednje vrijeme su, inicijativom poduzetnika, ipak otvorene mogućnosti stručne izobrazbe temeljene na slobodnim programima, no njihov broj polaznika neznatan je u odnosu na broj učenika koji pohađaju informatičku nastavu na vlasničkim programima.

U poslovnim primjenama, upotreba slobodnih programa posljednjih godina sve je intenzivnija. Nakon prvog vala masovnije upotrebe Linuxa u tvrtkama specijaliziranim za računalne mreže do 1999. godine, u ovom drugom valu profilirale su se brojne manje tvrke koje nude poslovna rješenja temeljena na operativnom sustavu Linux i drugim slobodnim programima [KZ]. Tako se već može reći da je "Dubrovnik grad Linuxa": 150 poslovnih subjekata s više od 500 instaliranih računala već danas uspješno vodi poslovanje na Linuxu [ŽR]. Pojedini veći poslovni sustavi i mnoga poduzeća srednje veličine diljem Hrvatske već ubiru prve plodove poslovanja temeljenog na slobodnim programima [RD, ŽR].


Budućnost

Središnji državni ured za e-Hrvatsku kao primarne kriterije daljnje informatizacije javnog sektora odredio je sigurnost i pridržavanje međunarodnih otvorenih strandarda. Vizija e-Hrvatske odnosi se na širi kontekst otvorenog protoka informacija [DŠ]. U skladu s time, mogu se očekivati značajni pomaci u korištenju slobodnih programa, koji zaobilaze zatvorene standarde kakve često nameću vlasnici softvera, te konačno otvaranje ravnopravne tržišne utakmice za tvrtke koje nude rješenja temeljena na slobodnom i open-source softveru [VK]. Ured je uvrstio zajednički projekt "Informacijska i komunikacijska tehnologija" udruga HrOpen i HULK u svoju strategiju te će preporučiti će tijelima državne uprave da u natječaje koje raspisuju uvrste i kriterije otvorenosti i siguranosti računalnih sustava [DŠ].

Kao prvi korak u znatnijoj upotrebi slobodnih programa predloženo je prebacivanje kompletne poslužiteljske infrastrukture državne uprave na Linux, što je prema iskustvu Ministarstva financija moguće učiniti već danas [IR]. Nadalje, treba pokrenuti manji pilot-projekt određenog segmenta uprave, temeljen na slobodnom softveru u punom opsegu poslovanja [DD]. Pritom treba konzultirati stručnjake iz drugih država (Njemačka, Brazil, Kina), koje su već krenule s širim uvođenjem slobodnog softvera u državnu uporabu.

Glavne prepreke široj upotrebi slobodnog i open-source softvera, prema ocjeni sudionika skupa, su nedovoljan broj školovanih stručnjaka i fragmentiranost postojećih tvrtki koje, uz rijetke iznimke, zasad nisu dovoljno velike da bi se mogle pojedinačno natjecati za tako velike projekte kakvi će biti potrebni državnoj upravi. No, upravo bi država trebala dati inicijativu za okrupnjavanje domaćih tvrtki, koje će tu priliku znati iskoristiti [RD].


Zaključak

Orijentacija nadležnih tijela državne uprave na otvorene standarde protoka informacija nesumnjivo je golem napredak u odnosu na postojeće stanje u radu državne uprave, u kojem se najveći dio poslovanja odvija uz pomoć zatvorenih programa i formata zapisa podataka. Pridržavanje otvorenih standarda protoka informacija bit će kriterij koji znatno pogoduje upotrebi slobodnog i open-source softvera, a nepostojanje licenčnih troškova olakšat će konkurentnost tvrtki koje nude rješenja temeljena na slobodnom i open-source softveru. Hrvatska vlada, međutim, i dalje neće promicati slobodu softvera i otvorenost njegova programskog koda kao vrijednost po sebi[1] te neće izravno poticati stvaranje i upotrebu slobodnih programa.

[1] v. npr. Free Software - Softver koji je slobodan
[2] Pingvin u poslovnom svijetu, Banka 12(5) 2003
[3] P. Himanen (L. Torvalds, M. Castells, Hakerska etika i duh informacijskog doba