U točki 5. zapravo uopće ne daju odgovor. Traženo je specifično navođenje primjera taksativno po svakoj od 10 odrednica.

Odgovor je pak totalno općenit i uopće ne navodi ništa taksativno po svakoj od 10 odrednica.

Točke 1-4 su prilično informativne, though, a ponajviše 1...

Mene bi zanimalo tko snosi prekršajnu odgovornost u Ministarstvu (imena i prezimena) jer nisu (ako sam dobro shvatio) kao kupac licenci obavijestili škole/ustanove o prestanku važenja istih?

Također bi me zanimalo kako točno izgleda taj licencni ugovor - o tome naime ovisi da li su ustanove i škole morale samo prestati instalirati nove instance softvera (što koliko sam shvatio nisu, jer nisu bile obaviještene o prestanku važenja licenci), ili su u 2010oj morale deinstalirati i sve postojeće instance softvera.

Ja sam koordinator HULK-a Varaždin i profesor na Elektrostrojarskoj školi. U petak 14.01.2011. u Varaždinu je organiziran skup "razmjena vještina", na kojem sam bio prisutan. U sklopu predavanja Ivana Guština "Optimizacija poslovnih sustava uz pomoć GNU/Linux i Open Source rješenja" diskutirali smo o (ne) mogućem odgovoru na poznato pitanje zastupnice u Saboru "Marije Lugarić". Iz 11. godišnjeg rada u školi i borbi da se ova informatička tehnologija implementira u ovaj sektor predvidio sam da se jedino tako nešto kod nas može dogoditi. Slično se dogodilo u prolječe 2010. na sastanku HULK-a u Zagrebu, gdje sam inzistirao da se jedino tužbom protiv države Hrvatske može izvojevati primjena "open source" rješenja, ali me nisu podržali (primjer Slovenije). Odgovorili su mi da ova udruga nije nadležna za ovu tematiku i da ako hoću ustrajati moram si potražiti drugo društvo. Zato pozivam one koji imaju hrabrosti i ideja da mi se pridruže u akciji "kako radikalno dalje", a ne da izigravaju visoku nauku. Našoj zemlji treba primjena znanja, a ne samo znanje.

@ledin
Mozes li ukratko opisati situaciju u hrvatskom skolstvu (u globalu) sto se tice informaticke opreme i infrastrukture, osposobljenosti nastavnika/profesora i njihove spremnosti na neke 'radikalne' korake (kao i spremnosti onih njima nadredjenih). Mozda bi to moglo posluziti kao polazna tocka za neko dalje promisljanje.

Kada se radi o radikalnim promjenama, nikada to ne iniciraju mase. Naime, večina se samo priklanja nekim glavnim strujama - liderima.
Kod nas to jednostavno neka ekipa ili pojedinac (slučaj drugih zemalja) treba nametnuti. Imam dovoljno iskustva u svojoj školi, jer sam ja jedini taj koji tu tehnologiju objašnjava učenicima i kolegama - nastavnicima, kroz redovnu nastavu i seminare (zimski/proljetni/ljetni praznici). U početku je bilo problema, ali sada su se polako svi naviknuli na nešto "drugačije" i to koriste s oduševljenjem.
Situacija u školstvu, što se sklopovske opreme tiće je zadovoljavajuća, a glavnina informatičke opreme se dade nadomjestiti s otvorenom i slobodnom. HULK u tome može biti predvodnik i edukator.

Da, jasno mi je to s radikalnim promjenama - i sam sam pokusavao pokrenuti neke inicijative vezane uz primjenu slobodnog softvera (uglavnom bezuspjesno).
Inace ovo je dobra vijest da ti i u redovnoj nastavi mozes pricati o alternativi - radio sam u skoli pred petnaestak godina i sjecam se da se gledalo kako se ispunjava plan i program (doduse predavao sam fiziku). Ima li u nastavnom programu informatike kakvog spomena o free/open source tehnologijama?
Mislim da bi zgodno bilo razmisliti o nekoj distribuciju zgodnoj za primjenu u skolama Skolelinux(?), pa onda napisati nesto o prednostima njezine primjene (ili recimo napraviti nekakav idejni projekt uvodjenja toga u skole). Mozda bi se neka rjesenja (primjena linux terminala i necega kao sto su thin klijenti ili recimo upotreba live-CD distribucije) nastavnicima svidjela zbog jednostavnijeg odrzavanja, a mozda bi se troskovi za hardver mogli srezati, pa bi to pomalo krenulo.
Ne znam zapravo, kao sto sam rekao, ne poznajem stanje u skolstvu, ovo predlazem ovako napamet. No mozda bih mogao naci jos neke ljude voljne i sposobne da se pozabave ovim problemom.

Pojedinačno na svakoj školi bi trebalo imati entuzijaste i uporne linuksaše kao što sam ja. Ali ovo očito u praksi nije moguće, zato to treba gurati odozgo, kroz MZOS (trenutna rasprava u Saboru ?). U udžbenicima informatike/računalstva se spominje ova tehnologija, a sam sam napisao dvije skripta s ovim sadržajem. U računalnoj učionici imam implementiran server-tanki klijent - NComputing (što sam napravio prije 3 godine za državno natjecanje). Danas više u školama nitko ne brani primjenu "open source" rješenja, ali se zna što je službeno (M$). To nije nikakva alternativa, već bolje rješenje, ali za to se trebamo izboriti svi koji nešto možemo na nivou Hrvatske.

Mislim da bi trebao napisati nesto vise o svom radu i iskustvima s linuxom u skoli i dati to u javnost. Sto se vise o toj temi pise i govori, to ce stvari prije doci na svoje mjesrto.