<i>GNU/Linux</i> je tu (i) za hrvatska poduzeća

Nadnevak 24.11.2002 20:30:33 | Tema: GNU/Linux

Odobrio: domazd. Napisao: domazd.

Da hrvatskom post-komunističkom gospodarstvu (točnije: onom što je u slobodno-tržišnim, post-privatizacijskim, poratnim i vrlo složenim društveno-političkim uvjetima od njega još preostalo) ne cvjetaju ruže, nije nikakva tajna...


Obustave rada, (ne)mirni prosvjedi (ne)zaposlenih i nerijetko tehnološki suvišnih radnika, nesolventnost, unutrašnja/vanjska zaduženost te manjak investicijskog kapitala samo su mali dio naše tmurne i bolne društveno-gospodarske stvarnosti.

Rješenja se uglavnom vide i traže sa strane, prije svega u bogatim stranim investitorima (najbolje po sistemu dođi-ne pitaj previše-ostavi novce-i idi s Bogom ali idi zauvijek), koji nikako da dođu u broju, pod uvjetima i s onoliko novaca koliko bi to našem klonulom gospodarstvu odgovaralo.

Srazmjerno su rijetki uspješni suvisli pokušaji mobiliziranja preostalih vlastitih mogućnosti i rezervi.

Na ovome mjestu bih želio javno postaviti pitanje: otkuda odgovornim gospodarstvenicima obraz, hrabrost i novci za plaćanje skupocjenih i zadanim uvjetima neprimjerenih programskih licenci?

Mogu li si tvrtke, posebice one na rubu stečaja ili likvidnosti, koje često svoje uposlenike mjesecima ostavljaju čekati na zaostale isplate zarada, uopće dozvoliti luksuz proprijetetnih rješenja?

Ili možda još uvijek stalno odlažu trenutak, kada će ih inkvizitori MS-agenture BSA ― u pratnji policije i državnog odvjetnika ― kucanjem na vrata njihovih kabineta probuditi iz ugodnog informatičkog drijemeža, da bi konačno shvatili problem: vremena bezbrižnosti i bezakonja su odavno i zauvijek passé?

No ima još i bezbroj drugih razloga, započeti graditi interni poslovno-informatički život i strategije iznova:

Optimiranje produktivnosti i cijene rada a time i veća konkurentnost, zavođenje suvremenih znanja i tehnologija, koje su se u svijetu dokazale i već odavno primjenjuju, poticanje vlastitih kreativnih potencijala, oslobađanje od nepotrebnih izdataka, koji nagrizaju i onako prazne fondove za ― kao kruh ― nužne produktivnije i profitnije investicije...

Osim toga, informatička kompetentnost nekog poduzeća se sve više i češće pretvara u važan kriterij za procjenu objektivne vrijednosti i poslovne sposobnosti poduzeća te pri donošenju kreditno-investicijskih odluka.

Jedno od ― u mnogo čemu ― zanimljivih rješenja nudi upravo GNU/Linux.

Upozorio bih i na studiju jedne od u svijetu vodećih tvrtki na polju IT-analitike i cunsultinga, Bloor Research, koja operativnom sustavu s otvorenim kôdom GNU/Linux potvrđuje, da je i te kako prikladna za poduzetničke projekte.

Sama studija je nastojala dati odgovor na pitanje, kakve sposobnosti sa sobom donosi GNU/Linux s obzirom na pouzdanost, raspoloživost, skalabilnost, fleksibilnost, sigurnost i upravljivost operativnog sustava te njegovu poslužiteljsku konsolidabilnost.

Za razliku od isljedaka istovrsne predhodne studije rađene prije tri godine, kada je još utvrđena prikladnost sustava samo za uloge datotečnog i pisačkog poslužitelja, zaključak ovogodišnjih istraživanja glasi da Linux u međuvremenu zadovoljava performansnim prohtijevima i onih velikih poduzetničkih okruženja.

Što se skalabilnosti tiče, studija Linuxu priznaje vertikalnu skalabilnost na gore do 6-strukih SMP-sustava na Intel-sukladnom očvrsju. U idućih tri-četiri mjeseca se očekuje skaliranje jezgri 2.5x i na 8-struke strojeve dok bi u drugoj polovici naredne godine Linuxove jezgre 2.6 trebale sa sobom donijeti čak i 16-struko skaliranje.

Pouzdanost GNU/Linuxa, posebice kao osnove za dedicirane aplikacije, je nesumnjivo zajamčena. Sa sigurnosnog gledišta promatrano, Linux je uporediv s UNIXom, pri čemu analisti Bloor Researcha znatne prednosti vide u ― za javnost ― otvorenom izvornom programskom kôdu Linuxa, budući to već pri razvijanju aplikacija bitno doprinosi izbjegavanju i pravovremenom odklanjanju sigurnosnih propusta.

Fleksibilnost Linuxa omogućava raspoloživost sustava na velikom broju očvrsničkih platformi, od onih malih uređaja ― kao što su tzv. handhelds ― pa sve do velikih i najvećih računalnih sustava. Slijedom toga se prema Bloor Researchu daju postići nemale uštede troškova bez da je tvrtka pri tom neopozivo vezana za neki određeni program ili platformu, već se za svaku od aplikacija može odabrati za nju najpovoljnije okruženje.

Konkretno, IBM-ova linuksaška strategija se u očima analitičara odlikuje višedimenzionalnim učincima, koji obuhvataju područja računalnog sklopovlja, softvera i usluga.

No tu su i ništa manje kvalitetne ponude i drugih (na žalost i skoro bez iznimke inozemnih) tvrtki.

Najkasnije s LSB-om (Linux Standard Base) je i GNU/Linux u najmanju ruku dostigao razinu kakvoće i korporativnu podobnost svojih proprijetetnih konkurenata.

Gospodo poduzetnici, direktori i manageri! Razmislite!

Nije samo što se isplati. Mora se!

Uostalom, krajnje je vrijeme...

Poveznice:





Ovaj članak dolazi sa HULK
http://www.linux.hr

URL priče je:
http://www.linux.hr/article.php?storyid=1041