Prijava
Korisničko ime:

Lozinka:

remember me

Zaboravili lozinku?

Registrirajte se!
Glavni menu
Potraga
Tko je online
13 korisnika je online (2 korisnika cita Blog)

članovi: 0
Gosti: 13

više...
HULK-Blog
Chat WIKI Kontakt
2008 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 08
2007 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2006 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2005 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
Fuzzy  
1. BRM: pobjeda ili poraz Microsofta? 22:47  Rado 
Dogodilo se baš kako su prvi komentatori predvidjeli: završetak BRM-a Microsoft je oglasio pobjedom, nedvojbenim dokazom kvalitete i moći svog prijedloga.
No, je li to zbilja pobjeda? Preciznije, hoće li se za mjesec dana rečena situacija zaista pretvoriti u pobjedu?

Raščlanimo malo Ballot Resolution Meeting. Ovo, prvenstveno, nije bio sastanak na kojem bi se odlučivalo o tome prolazi li OOXML ISO-izaciju ili ne; riječ je o sastanku na kojem se trebalo raspraviti što sa primjedbava i predloženim poboljšanjima.
Pa ipak, otkud mi hrabrost da povodom toga kažem kako je OOXML propao na tom sastanku? Malo zdravog razuma, zapravo. Ostavimo na trenutak po strani činjenicu da to što se dogodilo na sastanku zapravo pogoduje Microsoftu jer na bilo koji način ne mogu izgubiti – ništa više osim dodatnog usporenja u procesu prihvaćanja prijedloga, a čak i ovakav opći iznered i nepoštivanje propisa pogoduju još i više, dajući im načelne argumente da kažu kako eto, vidite da nije bilo razloga za neke sastanke kad se ionako svi slažu oko naših genijalnih promjena...

Što zdrav razum kaže?
Bilo je ukupno oko 1100 primjedbi, što važnih, što kozmetičkih. U pet dana sastanka, obrađeno je 200 kozmetičkih primjedbi (pogreške u tekstu, nejasno izražavanje i slično), i još 20-tak ozbiljnih tehničkih primjedbi. Zanemarimo li kozmetičke, dnevno su rješavane četiri ozbiljne primjedbe. Zašto tako malo?
Jednostavno zato što je trebalo dati rješenja na primjedbe takva da prisutni na sastanku budu zadovoljni toliko da konsenzusom prihvate prijedlog rješenja primjedbe. To jest sporo, drugačije ne može biti. Kao direktna posljedica toga, pojedinačni članovi mogli su pričati samo o jednoj ili dvije svoje primjedbe, iako su neki inicijalno predali bitno veći popis.
Nažalost, to nas ostavlja sa preko 850 važnih primjedbi koje nisu raspravljane jer za njih nije bilo vremena. Umjesto toga, predloženo je da se nerazmatrani prijedlozi rješenja primjedbi – jednostavno usvoje u paketu, bez rasprave.
I tako je 80% predloženih rješenja (tj. odgovora na primjedbe) prošlo bez pregleda, bez razgovora i bez promjena. Jednostavno su, nekakvom automatikom, usvojeni u svojem postojećem obliku. Za razliku od njih, rješenja dvadeset primjedbi o kojima su delegati stigli raspravljati – usvojeni su tek nakon što su izmjenjeni tako da delegati budu njima zadovoljni. I to su jedina rješenja za koja možemo tvrditi da su na BRM-u verificirana – njih samo dvadesetak. Sva ostala nisu verificirana i nepoznato je na koji način će biti aplicirana i hoće li uopće riješiti prijavljene probleme.

Stavimo to u neku perspektivu. Zamislite autora udžbenika matematike kojem komisija pronađe tisuću i sto pogrešaka u knjizi. Njih dvjesto odmah se ispravi, nedostaje poneki zarez, neka riječ je krivo napisana, i tako to... ništa što sposoban lektor ne može odraditi unutar par radnih dana. Međutim, ostane devet stotina pogrešaka u formulama. Neke su sitne – negdje je simbol zamijenjen drugim, negdje je poneka operacija sa krive strane znaka jednakosti, uglavnom ništa tako strašno neispravno, ali neispravljeno rezultira pogrešnom matematičkom operacijom i krivim rezultatom. Okupljena komisija raspravi dvadeset od tih pogrešaka, i načini ispravke. No, zbog nedostatka vremena, odluče ne raspravljati o predloženim ispravkama ostalih 880 pogrešaka i vjerovati autoru udžbenika da ih je sve ispravio i kako je sad sve u najboljem redu.
Zdrav razum rekao bi nam da ne smijemo vjerovati niti toj knjizi, niti autoru, a bome niti komisiji koja je zaključila da zbog nedostatka vremena trebaju vjerovati kako će autor biti dobri lik koji će ispraviti sve pogreške na savršen način.

Zato kažem – OOXML je na BRM-u propao. Od svih silnih primjedbi obrađene su pravopisne i gramatičke pogreške, te šaka ozbiljnih problema. O ostalima se nije raspravljalo, već ih se poguralo pod tepih. Time je i prijedlog standarda i logistika njegovog ispravljanja ostavljena u zraku. Ispravan način bio bi razlučiti važne od nevažnih primjedbi, obraditi one važne a nevažne (gramatičke, jelte) ostaviti Microsoftu na korekciju.
Dakako, to je teži način, pa okrenimo pilu naopako, ispravimo gramatičke greške a zanemarimo tehničke, i proglasimo BRM uspješnim.


Kako je tko glasovao? Statistika je vražja stvar, pa pogledajmo prvo gole brojeve:

Sudjelovale su 32 zemlje.
Od toga, P članova je bilo 25.

Opaska: ako se dobro sjećam, još davno bilo je rečeno kako samo P članice imaju pravo glasa na BRM-u. U nekom trenutku netko (Alex Brown?) je odlučio kako i druge članice mogu doći i dati glas; šteta što stvar nije bila glasnije objavljena, siguran sam kako bi HZN poslao nekoga da da svoj nedvojbeni glas podrške prijedlogu standarda. U svakom slučaju, čini se kako ISO nije poštivao vlastita pravila.

Računamo li samo P članice, glasovalo se ovako:

Za: četiri članice
Protiv: četiri članice
Suzdržani: petnaest članica(!)
Protest: dvije članice

Dvije članice koje su protestirale učinile su to jer smatraju proces nevaljanim.

Ako su samo četiri glasa bila za, uz četiri protiv i čak petnaest suzdržanih, kako je moguće proglasiti BRM uspješnim, a OOXML prihvatljivim?

No, pripustimo u tor i malo ne-P članica, možda poprave krvnu sliku u korist Microsofta:

Za: šest članica
Protiv: četiri članice
Suzdržani: osamnaest članica
Protest: četiri članice

Dakle, situacija se ne mijenja bitno – još više protesta, i još više suzdržanih. No, statistički gledajući, možemo reći kako je u prvom slučaju jednak broj članica bio i za i protiv, dok je u drugom slučaju OOXML prošao BRM nadmoćnom većinom 3:2. Naravno, u pobjedničkoj poslanici iz Redmonda nećete pročitati kako je više od polovice delegata bilo suzdržano ili su odbili registrirati glas. Naime, po pravilniku (istom onom koji zabranjuje glasovanje ne-p članica), broje se samo glasovi za ili protiv.

U oba slučaja – četiri, odnosno šest glasova za. Zdrav razum kaže: “To je pokazatelj zbilja male podrške”, a o broju suzdržanih: “To je pokazatelj velike opreznosti članica i indikator da BRM nije riješio veliku količinu problema”.

Stavimo i ovdje stvar u perspektivu: zamislimo razred u kojem se glasuje hoće li se umjesto engleskog jezika učiti japanski. Mislim, krasan je to jezik, Japan je lijepa zemlja, japanci su srdačni ljudi i vole fotografirati – dakle, nema nikakvog razloga zašto djeca ne bi učila japanski umjesto engleskog, zar ne?
Ako tako ne mislite, vi ste zli ksenofob!
I tako, razred organizira glasovanje. Otac jednog od djece slučajno je učitelj japanskog jezika i on dođe u razred ispričati kako je to super pričati japanski, a ne engleski. Klinci onda krenu glasovati, pa sin učitelja japanskog i njegovih pet frendova dignu ruku za japanski jezik. Četiri klinca dignu ruku za engleski jezik. Ostali se izjasne kako im je svejedno, jer imaju šest godina i radije bi vani skakali za loptom nego razmišljali o nekakvim jezicima koji se ne govore u njihovom kvartu. Četiri učenika napuste učionicu jer im se ne sviđa ideja učenja jezika općenito.

Učitelj japanskog objavi u novinama priču o veličanstvenoj podršci učenju japanskog jezika u razredu i najavi kako će uskoro svi oni učiti japanski, te kako je to dokaz da je japanski jezik univerzalniji od engleskog.

Problematika ove perspektive je što odluku ipak donose roditelji.

Tako će biti i za mjesec dana. Stvar nije riješena, bit će tek kad u roku mjesec dana nacionalna tijela izvjeste ISO o tome jesu li promjenili mišljenje o OOXML-u. Pa čak ni u (prilično vjerojatnom) slučaju da cijeli cirkus izazove veći odljev nego priljev pozitivnih mišljenja, ni tu nije kraj. OOXML će tada biti guran kroz redoviti proces standardizacije, i tek ako tad bude odbijen, bit će priči kraj.

Microsoft je dobio još mjesec dana lobiranja po nacionalnim tijelima. No, vjerojatno je to njihova zadnja ozbiljna prilika da nešto izlobiraju. Odlaskom u uobičajeni proces certificiranja izgubit će puno dragocjenog vremena, u kojem bi države mogle još više prigrliti konkurentski ODF; ako se to dogodi, Microsoft će izgubiti puno, puno više od obične bitke za usvajanje standarda.

Uostalom, pogledajte kakva se silna frka i strka digla, i kojom snagom je Microsoft upregnuo svoj spin machine za stvaranje što pozitivnijeg mišljenja o – običnom formatu zapisa, i to formatu kojeg nema implementiran niti jedan postojeći Office paket? (Office 2007 format različit je od OOXML prijedloga, i bit će još različitiji kako vrijeme bude prolazilo, a OOXML prijedlog se bude rafinirao)
Što vam na to kaže vaš zdrav razum?


P.S. Detalje i viđenja nekih delegata BRM-a možete pročitati na ovom vrlo zanimljivom linku:
ConsortiumInfo.org


I da, Oleže, bio si u pravu (a, iskreno, nisam ni sumnjao da u ovom slučaju nećeš biti), zaista se dogodila “kroatizacija” glasovanja.

Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
PopnupBlog 2.00a created by Bluemoon inc.  
Copyright © 1995-2009 HULK web team. Sva prava pridržana. RSS. Engine: XOOPS