Prijava
Korisničko ime:

Lozinka:

remember me

Zaboravili lozinku?

Registrirajte se!
Glavni menu
Potraga
Tko je online
26 korisnika je online (1 korisnika cita Sekcije)

članovi: 0
Gosti: 26

više...
HULK-Sekcije
Chat WIKI Kontakt
Dobrica Pavlinušić: Dan mrtvih

Original ovog dokumenta se nalazi na ovoj stranici

This article is about Haloween documents from Microsoft.
Skočite na linkove u vezi ove teme ili promjene u ovom tekstu

Dan mrtvih: gdje želite ići sutra?

Halloween: Where do you want to go tommorow?

Dobrica Pavlinušić <dpavlin@rot13.org> 1998-11-29

    Ovaj dokumet baziran je na Halloween dokumentima koji se nalaze na www.opensource.org. Autor iznosi svoja osobna mišljenja, mišljenja OSS aktivista i slijedećih ljudi čiji su materijali korišteni pri pisanju ovoga teksta: Eric S. Raymond, Roger Irwin, Vinod Valloppillil i Josh Cohen.
Prvog studenog, kako je svima poznato, se u Hrvatskoj obilježava dan mrtvih. U Americi se taj događaj zove Halloween i obično je razlog za slavlje. Međutim, mnogima od nas nije bilo do slavlja. Baš na taj dan u javnost je dospio privatni dopis Microsofta pod nazivom "Programska podrška s dostupnim izvornim kodom - novi način razvoja". Zapravo, to je Microsoftov odgovor na fenomen Linux-a i OpenSource-a. Što je to Microsoft zamislio za naše sutra?

Što je Open Source Software (OSS)?

Programska podrška s dostupnim izvornim kodom (Open Source Software) je razvojni proces kod kojega se potiče inkrementalni pristup brze implementacije novih svojstava i popravaka pogrešaka[originalna definicija]. U toku zadnjih godina, zahvaljujući rastu Interneta, takvi način razvoja je postao primjeniv na veoma velike projekte kao što su to operacijski sustavi i sustavi za obradu u realnom vremenu koji su do sada, zbog svoje kompleksnosti i veličine, bili povezivani jedino sa komercijalnim projektima.

Zbog toga, Microsoft smatra da takav način razvoja predstavlja opasnost za prihode osobito na području servera. Također, paralelizam koji se susreće kod OSS razvoja software-a i ideja slobodne razmjene ne mogu se na jednostavan način primjeniti u trenutnoj strukturi licenciranja Microsofta smatraju autori ovih dopisa.

Kako Microsoft reagira na OSS?

Osnovni način obrane Microsofta od napada OSS-a je napad na sam proces OSS-a. To zapravo znači da je panika koja je nastala među manje upućenim kada je procurila vijest da je Microsoft kupio RedHat (zapravo je Intel kupio dio dionica RedHat-a) zapravo neopravdana. Microsoft ne namjerava napasti niti jednu kompaniju koja podržava OSS: on želi uništiti OSS kao način razmišljanja jer mu ne odgovara. Internet je već dugo trn u oku Microsoft-a i Billa Gates-a osobno. Naime, svi se još sjećamo pokušaja da Microsoft Networks-om zamjeni Internet (koji je na sreću zaostao samo u msn.com domeni i Bill-ove tvrdnje da Internet neće uspjeti. To zapravo pokazuje njegov ignorantski stav za sve što ne dolazi iz Redmonda i nema blagoslov Microsofta. Dakle, upravo je taj Internet sa svojim otvorenim protokolima, dostupnošću dobro napisane dokumentacije (RFC), standardima i robusnosnošću izvanredan primjer OSS-a. Sa druge strane, Linux kao trenutno vodeći unix operacijski sustav na x86 računalima također je primjer uspješnosti i primjenjivosti OSS-a.

Glavni razlog za takvu situaciju i uspješnost OSS projekta Microsoft vidi u raspoloživosti velikog broja jednostavnih protokola na kojima se serveri koji poslužuju Internet baziraju. Microsoftovo rješenje je proširivanje protokola vlastitim dodacima, kao i kreiranje novih, nekompatibilnih protokola, za istu namjenu. Ovo je doslovno citirano iz njihovog internog dopisa, te baca novo svjetlo na stalne promjene standardnih protokola koje Microsoft čini. Lista je preduga da bi se ovdje navodila pa spomenimo samo neke: od codepage-a 1250 koji je samo u nekoliko znakova različit od ISO 8859-2 koji je međunarodni standard, preko DHCP protokola za dodjeljivanje IP adresa (koji je IETF-u na usvajanje -- i usvojen, ali MS stalno dodaje nove opcije koje su izvan protokola koji su sami razvili), do specifičnih dodataka kao npr. Front Page extenzije koje se mogu rješiti i na druge, mnogo kompatiblinije načine. Ukratko Microsoft namjerava zamjeniti sve javne, dobro poznate protokole sa vlastitim verzijama koje neće biti ništa naprednije ili bolje, već samo nekomatibilne i poznate samo MS-u.

Zadnja točka sa kojom se Microsoft ne može nositi u usporebni sa OSS-om je skalabilnost napora za razvoj. OSS projekti okupljaju kolektivno znanje tisuća pojedinica koristeći Internet. Redmond namjerava napraviti kamp najboljih (preuzeto iz jednog interviewa sa Bill Gatesom), međutim to svejedno ne može nadomjestiti skalabilnost koja je moguća uz korištenje developera širom svijeta povezanih Internetom.

Zašto je Microsoftov pristup loš?

Ako još uvijek smatrate da je Microsoft u pravu, i da zapravo nema ništa loše u politici giganta iz Redmonda, samo pogledajte slijedeće točke:
  1. Kupci vole potrošačko tržište (jeftinih proizvoda, tj protokola, jednostavno dostupnih), prodavači (Microsoft) ne vole takvo tržište.
  2. Javni protokoli i servisi su dobri za korisnike; jeftiniji su, potiču konkurenciju i omogućuju izbor.
  3. Zamjenjivanje javno dostupnih protokola svojim rješenjima znači smanjivanje izbora, podizanje cijena i smanjivanje konkurencije.
  4. Dakle, da bi Microsoft pobijedio, kupci moraju izgubiti.
  5. Open source promovira -- zapravo ovisi -- o otvorenim i dostupnim protokolima, te je na taj način u skladu sa potrebama korisnika.

Čega se Microsoft boji?

Što je zapravo GPL (GNU Public Licence) i kako Open Source Software vidi Microsoft? Kako postoji nekoliko različitih tipova Open Source licenci, preuzeti ću opis karakterističnog predstavnika, BSD licence iz Microsoftovog dopisa. Po njoj mali zatvoreni tim razvija proizvod i omogućava besplatno korištenje i redistribuciju izvršnih vezija i izvornog koda. Korisnici mogu modificirati kod za svoje potrebe, ali se u pravilu takve promjene ne unose u "službenu" verziju. Modifikacija te licence je npr. Apache licenca (http://www.apache.org/) koja omogućava unošenje promjena koje su izvršile treće strane u osnovni izvorni kod programa. Sudeći prema vlastitom opisu, najveća smetnja MS-u je GPL, koji ima još jedan veoma bitan zahtijev: dok BSD i Apache dozvoljavaju da se pokrene drugi projekt baziran na istom izvornom kodu i da se promjeni licenca (npr. da se projekt proglasi komercijanim) GPL zahtijeva da svi projekti bazirani na GPL kodu budu također GPL. "Slobodno hakirajte ovaj kod, sve dok je i rezultat toga kod koji ostali mogu dalje hackirati". S druge strane, zajednica slobodnog software-a zapravo vidi te licence na pomalo drugačiji način. Njima su prava koja se dobivaju na korištenje koda primarna, dok su sami načini razvoja radna rješenja formirana u praksi. Microsoftu je najvažnije tko ima pravo mijenjati kod. To pokazuje mnogo centraliziraniji pogled na stvari nego što ga OSS ima.

Najveći problem za Microsoft je trenutno što FUD[objašnjenje] marketinška taktika koju trenutno primjenjuju u borbi za tržište ne funkcionira zadovoljavajuće kada se primjeni na OSS. Baš zbog toga ovaj povjerljivi dopis predlaže da se primjeni taktika napada na sam OSS proces.

Što je FUD taktika koju Microsoft primjenjuje?

FUD u originalnu znači Fear, Uncertainty, Doubt[teorem] i označava marketinšku tehniku koja se primjenjuje u slučaju da konkurencija lansira proizvod koji je bolji i jeftiniji od vlastitog proizvoda, tj. koji čini vlastiti proizvod nekonkurentnim. Bez mogućnost da se na prijetnju konkurentskog proizvoda odgovori argumentiranim činjenicama zasnovanim na vlastitom proizvodu, koriste se neformalni kanali da bi se kreirala atmosfera sumnje u prozivod konkurencije i natjeralo potencijalne korisnike da promisle prije njegove upotrebe. Većinom je primjenjuju velike kompanije sa velikim udijelom tržišta slanjem slijedeće poruke: "Moglo bi biti riskantno upotrijebiti takva rješenja, radije koristite i dalje rješenje kao i većina, a naša slijedeća verzija će i tako biti bolja od toga". Počeci takve taknike se pripisuju IBM-u 1970-tih godina, dok ju je Microsoft počeo primjenjivati 1980-tih (čak protiv IBM-ovog OS/2 operativnog sustava u konkurenciji sa Windows-ima 3.1). Microsoftovo odbacivanje Windows-a 3.1 i kasnije Windows-a 95 pokazuje koji je OS bio stvarno bolji.

Zašto uopće razmišljati o ovim problemima?

Već dvadeset godina Microsoft provodi istu kulturu kontroliranja tržišta i kupaca korištenjem FUD taktike, arogantnog pristupa i korištenjem nečega što bi trebali biti otvoreni standardi da bi se prisilili korisnici na korištenje Microsoft rješenja. Ako mislite da to jednostavno nije istina pogledajte slijedeću listu najvažnijih Microsoftovih "inovacija": MS-DOS - kupljen od Tima Patersona, PC BIOS - skoro potpuna kopija CP/M BIOS-a Gary Kildalla, Windows GUI - kopija (loša) Applovog GUI-ja, kompresija diskova - kupljenja od firme Stac Electronics, Internet Explorer - kupljen od firme Spyglass. Najtužnija je činjenica da je Microsoft uspio odgojiti korisnike kojima je normalno da njihov operativni sustav nekoliko puta tjedno jednostavno "padne" i sa sobom povuče sve podatke sa kojima su radili taj trenutak. Bolja rješenja su bila na raspolaganju još 1976 (da ne bih bio pristran i rekao 1969) !

Što Microsoft misli o Linux-u?

Nakon objavljivanja prvog internog memoranduma Microsoft-a, ubrzo je na svjetlo dana izašao i drugi koji je zapravo analiza Linux operativnog sustava. Zanimljivo je da sami autori smatraju Linux najboljom varijantom Unix operativnog sustava, te da smatraju da ima mnogo veći kredibilitet od drugih komercijalno dostupnih Unix-a zbog raspoloživosti izvornog koda. Također, priznaje se da Linux i Netscape Navigator rade 30-40% brže od kombinacije Internet Explorera i Windowsa NT 4.0 na istom računalu. Ostali komenatari iz toga dokumenta su korisnicima Linux-a već poznati (da ga korisnici vole, da već posotji dovoljno aplikacija za ozbiljno korištenje -- ovaj tekst napisan ja ne laptop računalu koje pogoni jedino Linux!, da je vrijeme privikavanja nakon prelaska sa Windows GUI-ja jako kratko i na kraju da je Linux ozbiljan takmac Window NT operativnom sustavu za servere). Sama činjenica da Microsoft proučava Linux također pokazuje sa koje strane vjetar puše. Linux je također osim Windows-a jedini operativni sustav čiji tržišni udio raste.

Što na kraju zaključiti?

Ukoliko Vas je nešto od gore napisanog potaklo na razmišljanje, svakako bi bilo dobro da otiđete na Open Source web stranice na adresi http://www.opensource.org/, pročitate originalne tekstove i steknete vlastito mišljenje. Više informacija o Windows-ima NT možete naći na adresi http://www.microsoft.com/ServerNT/, a o Linux-u na http://www.linux.hr/ i http://www.linux.org/. Nažalost, Microsoft svoju poslovnu taktiku za razliku od OSS-a nema na web-u.


Želite li čitati više o tim problemima?

Na World Wide Web-u ima mnogo adresa na kojima možete pronaći sadržaje koji su u vezi sa temom ovoga članka. Ovo je izbor nekih od njih:
  1. Stallman-ovo objašnjenje zašto je Free Software bolji od Open Source-a.
  2. Ako vas je prethodni tekst potakao na razmišljanje, pročitajte i ostale tekstove o filozofiji GNU-a.
  3. O'Reilly je izdao knjigu: Open Sources: Voices from the Open Source Revolution koja je izvrsno štivo.
  4. Fear of Forking, How the GPL Keeps Linux Unified and Strong objašnjava zašto i kako se dešavaju fork-ovi, tj. nove verzije postojećih programa koji su Open Source.
  5. Ako mislite da je Microsoft poražen što se tiče web-a, pročitajte How the WEB was almost won.

Povijest ovoga teksta:

  • Tekst je napisan 29.11.1998. za računarski časopis PCChip. Međutim, zbog uređivačke politike i rokova nikada nije objavljen.
  • Postavljen je na WWW i objavljen na Usenet-u 4.6.1999.
  • Dodatni linkovi i usporedba Free Software i Open Source su dodani 10.6.1999.
  • Dodano još linkova na zanimljive tekstove 19.11.1999.

Povratak na kazalo od Sekcija Povratak na kazalo od Sekcija
[ Povratak na Razmišljanja | Povratak na kazalo od Sekcija | Stranica pripremljena za ispis]
Copyright © 1995-2009 HULK web team. Sva prava pridržana. RSS. Engine: XOOPS