Prijava
Korisničko ime:

Lozinka:

remember me

Zaboravili lozinku?

Registrirajte se!
Glavni menu
Potraga
Tko je online
7 korisnika je online (1 korisnika cita Blog)

članovi: 0
Gosti: 7

više...
HULK-Blog
Chat WIKI Kontakt
2008 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 08
2007 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2006 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2005 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
Fuzzy  
1. e-SDP 15:13  Rado 
Pogledajte ovu kolumnu Lucijana Carića u kojoj on, sasvim otvoreno, pere Željku Antunović glede njene izjave da ova vlast ne daje priliku mladim informatičarima, već poslove daje isključivo velikim međunarodnim tvrtkama.

U načelu se slažem s idejom da bi hrvatske tvrtke trebale imati nekakvu protekciju kod vlastodržaca jer je to, zaboga, normalno - država treba štititi prije svega vlastite snage. U tom smislu zbilja niti jedna vlast (osim one socijalističke, one što nije valjala) ne pokazuje neki poseban protekcionizam.

No, svejedno - slažem se s Lucijanom da je neozbiljno da itko iz SDP-a rogobori protiv e-Hrvatske. Ne zato što su ti e-ljudi savršeni i bezgrješni, već zato što je pod vlašću SDP-a postojao bastard, preteča e-ureda, ono nešto čudno što se zvalo Ured za Internetizaciju, pod vodstvom neupitnog stručnjaka za informatiku, dra. Mauhera.

Hmm.. Internetizacija? Što znači ta riječ? Uvođenje Interneta u sve urede? U sve škole? U sve domove?

Internetizacija, oprostite na usporedbi, zvuči mi kao još jedna - petoljetka. To je način na koji netko tko se ne razumije u nešto želi to nešto nerazumljivo implementirati na neki način. Najbolje - masovnim uvođenjem. Plinifikacija, elektrifikacija, internetizacija.

Smrtni grijeh tog famoznog ureda je što je mogao, a to nije ostvario, ono što se u državnim tijelima zove RKMTDU (računalno-komunikacijska mreža tijela državne uprave) (*), a što jest osnovica za bilo kakvu smislenu informatizaciju državne uprave. Ali, ne. Internet je buzzword, pa dok fino prodajemo infrastrukturu Deutsche telekomu (i sutra ćemo svoje "sigurne" linkove državne uprave prenositi kroz linije u vlasništvu stranca, što nam svakako garantira da nitko nikad neće moći špijunirati tajne dokumente koji kruže tom infrastrukturom), rado ćemo u svaki ured dovesti Internet. Rezultat toga nije povećana efikasnost uprave, već upravo obrnuto - omogućavanje pristupa svoj sili zabavnih sadržaja birokratima po raznim državnim tijelima. Tako danas više nećete naići na ženu u uredu koja malo čita novine a malo lakira nokte; ne, danas će sve vrijedno kuckati po računalu i izgledati vrlo zauzete. Ali, čime? Sufanjem i chatanjem!

Ne želim reći kako je to strašno loše i fuj fuj. Imam iskustva i znam da je ponekad dobro omogućiti ljudima da se na neki način "ispušu". No, s druge strane je li trebalo "Internetizirati" urede, umjesto da se te godine pametno iskoriste konačnim uvođenjem RKMTDU?

Ono prvo je ipak bilo lakše.

Zatim, podsjetio bih gospođu Antunović da je Mladen Mauher njihovih ruku djelo. Kao svaki pravi old-school birokrat, i SDP pada na titule, a ne na sposobnost svojih kadrova. Uspoređivati Miroslava Kovačića i Mladena Mauhera je bespredmetno. Kovačić *zna* što je Open Source, dapače zna i sam složiti računalo. Samostalno radi na računalu i ne boji se iskušati nove ideje. Kovačić oko sebe ima suradnike koji imaju određeni status, znanje i moć.
Mauher, s druge strane, ima titulu doktora.

Što se ugovora s Microsoftom tiče, Željka draga, vi ste ti koji ste ga proveli. A i ovdje postoji određena razlika - dok je cijenjeni expert dr. Mauher uredio krasnu trogodišnju pretplatu na Microsoftove proizvode uz nevjerojatan količinski popust od 10% - vjerojatno nitko drugi u ovoj državi ne bi mogao na količini od oko 12.000 računala dobiti TOLIKI popust. Za razliku od tog velelukavog čina, e-ured je uspio dobiti em veći popust, em izbjeći zamku pretplate (a pretplata, Željka, znači da država treba svake godine caltati određeni iznos novca Microsoftu, i tako u beskraj), čime su i efektivno uspjeli zauzeti pozicije za odvikavanje od ovisnosti o Microsoftu, zatim i migraciju prema FLOSS rješenjima. To je upravo suprotno od zagrljaja smrti kojeg je potpisao ekspert dr. Mauher. Koji, inače, nikad nije ni pomišljao o tamo nekim otvorenim sustavima ili, božemesačuvaj, FLOSS-u.

Što je, dakle, bilanca Ureda za Internetizaciju?

a) imali su blesavo i nelogično ime (najmanji grijeh, ali otkriva nivo razumjevanja stvari)

b) umjesto RKMTDU, populistički su "Internetizirali" upravu

c) potpisali su monopolistički ugovor s Microsoftom, i to vrlo nepovoljan za državu

d) sustavno su ignorirali FLOSS

e) ignorirali su i sve domaće tvrtke koje nisu bile direktno vezane uz točku c

SDP, čini se, pati od selektivne amnezije, te tipične boljke naših političkih tijela. Nije mi namjera reći kako je sadašnji e-ured idealan (rak rana im je, kao i starom uredu - RKMTDU, a i ideja da Open Source Policy pišu koristeći isključivo interne resurse i nimalo pomoći sa strane je, hm... nepromišljena), ali u odnosu na ono što smo imali, i u odnosu na to koga smo tamo imali, napredak je ogroman. Željka, ima nas koji ne zaboravljamo tako selektivno.

I za kraj, Željka, slažem se s tobom da država daje premalo domaćim tvrtkama. Istina jest da domaće informatičke tvrtke, uključujući tu i moju, u odnosu snaga globalnog IT tržišta imaju moć prosječne amebe, ali zato je tu država da takvim tvrtkama daje posla i pomaže im rasti. No, to je iz ovih ili onih, često političkih razloga - teško izvedivo. Istina, postoje poslovi koje za državu jednostavno moraju odraditi velike firme jer samo one imaju dovoljno resursa za obavljanje posla, ali postoji i niz manjih poslova koje bi domaće tvrtke trebale dobiti, i oko toga ne bi smjelo biti problema. Lucijan je tu možda bio pregrub u ocjenjivanju malih tvrtki, svrstavši ih sve u koš neinventivnih i nesposobnih. Mislim da nije u potpunosti u pravu - dobrih tvrtki ima više od prstiju jedne ruke. Problem je što ima puuuno više tvrtki koje imaju bratića, nećaka, sina, kćer...




(*) RKMTDU se, legenda kaže, trebao zvati drugačije. U trenutku nastanka te ideje, sjeli su se umni muži i razmišljali kako će se ta nacionalna mreža zvati. U nekom trenutku netko je predložio da se zove GOVnet (ili gov.net), ali iz nekog razloga izabrana je ova druga, zapetljanija inačica.




03/27 14:16 Odličnan komentar, bravo! Da se ti kandidiraš na izborima, ne bi imal tolko glavobolje koji brojček zaokružit ;)
Izglasano:   Jagec 
Razultati glasanja 1Ukupno Da
(1) 100%
Ne
(0) 0%
2. Središnji TV Gates 17:50  Rado 
Eto nam Billa i na središnjem dnevniku. A-ha.

Uz disclaimer da nemam ništa protiv njega, niti smatram da je bogatstvo zaradio na nepošten način, niti sam protiv Microsofta samo zato što sam za Open Source, podsjećam vas i da Bill i Melinda Gates daju velike količine novca u humanitarne svrhe.

Having said that, pitam se - kome je palo na pamet staviti dio njegovog govora za WinDays u Opatiji u, ni više ni manje, već središnji TV dnevnik? I to čini se nije nikakva ekskluziva, ali čak i da jest, što smo uspjeli saznati?

Slobodan prijevod bio bi otprilike ovakav: "Drago mi je što surađujemo sa Hrvatskom na implementaciji naših proizvoda, drago nam je što Vlada koristi naše proizvode, i obavezujemo se da ćemo surađivati na što boljem plasmanu naših proizvoda."

To je, gledano iz pozicije Microsofta, sasvim legalan i dapače - normalan i očekivan stav. Oni žive od prodaje softvera i jasno je kako će se zalagati za čim bolje kupoprodajne odnose sa vlašću.

I, je li to nešto za dnevnik? Onaj - središnji?

Za one koji ne znaju, a mnogi ne znaju jer to NIJE BILO na središnjem TV dnevniku: e-Hrvatska upravo priprema Open Source Policy za korištenje slobodnog softvera u državnoj upravi.

Je li to vijest za središnji dnevnik? Ovisno o kutu iz kojeg promatrate - nema poznatih faca, nitko turboprebogat se ne bi pojavio na ekranu i hvalio svoje proizvode, dakle - nezanimljivo. Eventualno bi se mogao pojaviti netko i objasniti kako ova država konačno ima plan kojim bi, zamislite, uštedjela novac! To je ne samo nezanimljivo, već bi i kredibilitet središnje informativne emisije pao jer - tko bi tome povjerovao?

Vjerujem da nije direktno vezano, no malo mi smrducka činjenica da se Microsoft tako jako ispropagirao tjedan dana nakon što je na web stranici e-Hrvatske objavljen početak rada na Open Source Policy-u... Dakako, to može biti, i vjerojatno jest, obična slučajnost (glede skorog WinDays eventa), ali ostavlja mjesta sumnji. Posebice zato što se činjenica o toj aktivnosti e-Ureda u medijima krije poput zmijskih nogica.

Uz ovu priču fino pašu dvije činjenice i jedna glasina. Dvije činjenice su Microsoftov poslovno-tehnološki centar u Varaždinu i Microsoftov razvojni centar u Beogradu. Razlika između te dvije lokacije je poprilična, u korist našeg susjeda. Tehnološki centar je Ok, ali razvojni centar je još bolji. U smislu da može zaposliti više ljudi i omogućiti naprednije i isplativije poslove. Razvojni centar nudi puno, puno bolje mogućnosti. U usporedbi s beogradskim, varaždinski centar je - pikzibner u mogućnostima i profitima.

Glasina? Glasina kaže kako će se i regionalni centar Microsofta za ovaj dio Europe preseliti u - Beograd. Glasina kao glasina, možda je točna, možda nije. Spominjem ju samo zato što bi bilo krajnje ironično davati besplatnu reklamu u središnjem TV dnevniku nekome tko već danas odnosi naše novce (i ostavlja mali dio ovdje), a sutra će možda naše novce odnositi preko našeg susjeda (i naravno, ostaviti mu malo tala). I to sve dok ga mi gledamo onako udivljeni od sreće što je izdvojio pet minuta svojeg života kako bi nas nagovorio na kupnju još malo njegovih proizvoda, uz prigodnu priču kako kupnja njihovog softvera znači pravu malu renesansu domaćoj softverskoj industriji...

Biznis ide tamo gdje mu je bolje, i izmještaj regionalnog centra izvan Hrvatske u nekoj budućnosti je sasvim moguć. Samo molim, bez negativnih emocija i osjećaja razočaranja.

No, eto. Na jednu stranu tezulje stavimo informaciju da nam država konačno počinje razmišljati na način da se osigura i uštedi, a na drugu pojavu svjetske zvjerke koja u nekom trenutku kaže "kroejša" ili "janica kostelic", možda "sir and vrhnje" ili već nešto što možemo povezati s nama i tako si malo napuhati nimalo splasnuti nacionalni ego. Tezulja se naglo nagne na stranu ega. Veliki nas je primjetio. Postali smo važniji. Konačno smo netko. Više nemamo kompleks malih naroda.
Pripustit ćemo ga na središnji TV dnevnik, nek' svi znaju!

Pobjeđuje onaj tko nam bolje titra jaja, pa i ako to činio uistinu samo zato da nam lakše izvuče novčarku iz džepa.

Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
3. =GAME("StarWars") 23:22  Rado 
Unesite rečeni naslov u neko od polja OpenOffice.org Calca...

Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
4. National Geographic teleskopi 10:36  Rado 
Znate li da možete kupiti National Geographic teleskope? Tu, kod nas?

Znate? Odlično. Jeste li već kupili jedan? Niste? Još bolje!

Naime!

Bez neke zle namjere prema National Geographicu, kao astronom amater želim upozoriti da NG teleskopi nažalost nisu od neke posebne kvalitete.
Otprilike su na razini teleskopa koje možete kupiti u veletrgovinama svim i svačim.

Kupnja teleskopa nije jednostavna stvar - dođeš, vidiš koji ti se sviđa, staviš u korpu, platiš i uživaš. Postoji nekoliko stvari na koje morate obratiti pažnju:

1. "ovaj teleskop za 500 kuna uvećava 675 puta" - jeftini teleskopi koji nude ogromna uvećanja su čista marketinška laž. Primjera radi, moj amaterski teleskop koji me je koštao 900€ polovan, i pet puta je veći od gore navedenog, može dati upotrebljivo uvećanje do 400 puta, iako je za gledanje objekata već 250x gornji upotrebljivi limit u mnogim situacijama. Onaj teleskop vjerojatno može matematički izvući 675x povećanje, ali je slika koju daje neupotrebljiva za gledanje - boje se razvlače, objekti su mutni, jedino što se može vidjeti je Mjesec, a i on nikako jer se slika enormno trese...

2. "gle ove krasne slike na kutiji, sigurno je super teleskop" - marketinški stručnjaci vole stavljati procesirane slike Hubble teleskopa na karton, ne bi li privukli kupce. Znajte - takve slike nikad, ali baš nikad nećete gledati kroz vaš teleskop. Ako ste stariji, i ako imate kvalitetan teleskop (dakle, ne taj kojeg upravo gledate), sve što ćete vidjeti su neki deep sky objekti koji izgledaju razmazano, sivo i neugledno, a ako ste mlađi moći ćete vidjeti i blijede naznake boje u objektima. Nebo nije u potpunosti crno-bijelo, ima šarenih zvijezda, dobro oko uočit će i nešto boje u maglicama, ali slike poput one na kutiji jednostavno - nećete vidjeti.

3. "teleskop k'o teleskop, svi su oni isti" - potpuno netočno. Da biste znali razliku između teleskopa i "teleskopa", dovoljno je da samo jednom pogledate isti objekt kroz jedan, pa kroz drugi teleskop. Nakon toga vam gornja rečenica više nikad neće pasti na pamet. Teleskopi imaju cijeli niz elemenata (optika, ogledala, coating...) koji itekako doprinose kvaliteti slike, a i sama izrada je prilično precizan posao. Jeftina plastična leća kakvu dobijete uz jeftini teleskop ne može se mjeriti sa kvalitetnim okularom koji sam košta koliko cijeli taj teleskop. Jeftina postolja od aluminija su laka za nošenje, ali su katastrofalna pri promatranju - čvrsto, *teško* postolje jako doprinosi stabilnosti slike, a to je ono što vam treba kad gledate objekte na povećanju od (khm, khm) 675 puta.


Uglavnom, nemojte. Ne kupujte teleskope u veleprodajnim trgovinetinama, a izbjegavajte i NG teleskope jer nažalost, nisu dovoljno kvalitetni. Sebi ili vašem djetetu samo ćete načiniti štetu, jer ćete kupiti jeftin teleskop, pogledati dva, tri puta kroz njega, zaključiti da je to bezveze i da je sve mutno, razmrljano, trese se i boli glava od gledanja, i zaboraviti na astronomiju. Puno bolje rješenje bilo bi uključiti se (ili dijete) u rad nekog od astronomskih društava, gdje početnici imaju priliku gledati kroz profesionalnije teleskope klupskih kolega. Ispadne jeftinije, a i kasnije ćete dobro znati što zbilja želite kupiti.

Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
PopnupBlog 2.00a created by Bluemoon inc.  
Copyright © 1995-2009 HULK web team. Sva prava pridržana. RSS. Engine: XOOPS