Prijava
Korisničko ime:

Lozinka:

remember me

Zaboravili lozinku?

Registrirajte se!
Glavni menu
Potraga
Tko je online
21 korisnika je online (1 korisnika cita Blog)

članovi: 0
Gosti: 21

više...
HULK-Blog
Chat WIKI Kontakt
2008 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 08
2007 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2006 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2005 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
Fuzzy  
1. OOXML: ISO odbio primjedbe 15:31  Rado 
ISO je odbio primjedbe četiri svoje članice na proces glasovanja kojim je OOXML proguran kroz “fast-track” proces. U
službenom priopćenju navodi se kako primjedbe nisu dobile dovoljnu podršku članova komiteta koji je glasovao o standardu.

Što je zaista čudno i neočekivano – riječ je, ako niste shvatili, o primjedbama na rad istog tog komiteta. Primjedbe nisu usvojene jer komitet za njih nije – ponovo, zaista čudno i neočekivano – pokazao zanimanje.

ISO se tako pokazao kao potpuno birokratizirana ustanova podložna manipulaciji moćnih. Odbijanje primjedbi četiri zemlje (Indije, Venecuele, Brazila i JAR-a) potpisniku ovih redova nije nimalo iznenađujuće. Silna količina energije uložena u nasilno proguravanje OOXML-a kroz ušicu igle zvanu “fast-track procedura” jasno je signalizirala kako je riječ o procesu koji se mora dovršiti. Na ovaj ili onaj način. Kolateralnim žrtvama ispale su gore navedene četiri zemlje – njima (ali i ne samo njima) poslan je jasan signal, koliko zaista njihovo mišljenje vrijedi. I dok domaći klimoglav rezonira u tradicionalnom stilu - “mi smo mali i nemoćni, bolje da budemo tiho”, iza brda ipak se valja. Šuška se o negativnom stavu kojeg o cijeloj ovoj priči ima (ne)službena EU, a reakcija tehnološkog svijeta podijeljena je – s jedne strane zastupnici otvorenih standarda pokazuju posve otvoreno nezadovoljstvo događanjima, dok s druge strane kontemplativni muk, gotovo tihovanje, izražava odobravanje i više-manje pobjedničke osjećaje druge strane.

Podsjetimo kako ne postoji niti jedan proizvod koji podržava ISO OOXML specifikaciju, pa je čak i Microsoft najavio (timeo danaos et dona ferentes) svoju podršku ODF-u. Silnim guranjem jedne nespretne, nesretne i krajnje neobjektivne procedure, gurajući ružno pače od kojeg se čak i tvorac morao na neki način javno distancirati, ISO je izgubio popriličan komad kredibiliteta, a u svakom slučaju pokazao se nedoraslim izazovima informatičkog doba. Možda je rješenje u podjeli – ostaviti ISO organizaciji standardizaciju tračnica, matica i vijaka, žica i profila, a standardizaciju informatičke i telekomunikacijske tehnologije – prepustiti nekom sposobnijem i manje korumpiranom?

I, za kraj, slijedi lokalna paranoična teorija urote. Nakon što ISO objavi OOXML kao standard, isti će ekspresno biti usvojen kao nacionalni standard, da bi kratko nakon toga država objavila kako je konačno riješen dugogodišnji problem korištenja međunarodnog standarda za razmjenu dokumenata, te kako će sva državna tijela i svi koji sa njima posluju od tog dana nadalje koristiti međunarodni standard za razmjenu podataka – OOXML.

08/17 01:24 Nadajmo se da se ova paranoična teorija urote neće ostvariti. Pa zar nije već ODF državni standard. Nakon što ISO i objavi i OOXML kao standard, ODF neće prestati biti standard. ISO će "imati" dva standarda, bilo bi kranje glupo po mom laičkom mišljenju da se onda mi odreknemo jednog od standarda u korist ovog drugog. Ili nisam dobro shvatio?
domicius 
08/17 10:56 To i jest paranoična teorija zavjere jer pretpostavlja kako će netko u nekom trenutku odlučiti, unatoč svim argumentima, kako je OOXML ono što će se koristiti, i točka. ;-)
Rado 
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
2. Microsoft priznaje "pobjedu" ODF-a 22:08  Rado 
Preneseno sa TIS-a: "ODF has clearly won," said Stuart McKee, referring to Microsoft's recent announcement that it would begin natively supporting ODF in Office next year and join the technical committee overseeing the next version of the format.

Ovakvo priznanje iz usta Microsoftova relativno visoko pozicioniranog djelatnika, pomalo jest neočekivano, sjetimo li se kako je još nedavno Microsoft tvrdio kako je OOXML fijasko u ISO tijelu zapravo pobjeda.
Ispalo je ipak drugačije - OOXML još uvijek nije ratificiran (i tek trebamo vidjeti što ISO mulja sa time, jer su mu rokovi za odluku davno prošli), a ODF postaje sinonim za standard razmjene uredskih podataka. Čak i kod nas, iako je trebalo malo gurkanja HZN-a. Kad smo već kod HZN-a, vjerojatno se neke visoko pozicionirane osobe koje su osobnim autoritetom stale u podršku OOXML-u sad osjećaju... hm.

No, je li ovo konačna pobjeda ODF-a? Bitka je svakako dobivena, ali još je daleko do pobjede. Microsoft još uvijek može prihvatiti ODF na takav način da u njega umetne stvari koje ODF dokumente načinjene u MS Office-u čine drugačijim kad se otvore u nekom drugom programu. Iako, vjerujem da bi to ovaj put prošlo puno teže - većina ljudi bi primjetila da je MS Office taj koji "ima problema".
S druge strane, obzirom da vlade mnogih zemalja sve otvorenije žele komunicirati ODF-om, jasno je da Microsoft mora skočiti u taj vlak želi li vladama i dalje prodavati izdašne količine MS Office-a. U tom smislu možda su shvatili (i prihvatili) da je važnije ponuditi interoperabilnost, nego vendor lock-in. Ili barem da svijet više ne puši te fore.
Osobno, sumnjičav sam prema tom potezu i mislim da se tu krije neka zamka, ali pustimo Microsoft da dokaže svoje iskrene namjere. Ako su zaista iskreni, skidam im kapu i priznajem dobar poslovni potez. Ako nisu, i to će se pokazati za godinu, dvije.
Kako god, još nije vrijeme za otvaranje šampanjca.
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
3. OOXML pod ručnom 20:42  Rado 
ISO je objavio kako se proces "ratifikacije" OOXML-a zaustavlja do rješavanja primjedbi koje su dali Brazil, Indija, JAR i Venecuela. Navedene države žalile su se zbog poprilično traljavo odrađenog postupka tzv. "brzog izglasavanja" (fast-track) Microsoftovog prijedloga OOXML standarda, a pravila ISO tijela nalažu zaustavljanje postupka dok se ne razmotre prigovori.

Ovaj događaj je svakako zanimljiv, jer dodatno komplicira ionako poprilično zamršenu aferu kakvu ISO tijelo do sad nije doživjelo.
Htjeli to priznati ili ne, ovdje je najviše na kocki kredibilitet same ISO organizacije - a pritisak je ovaj put bitno veći, jer je ova afera okrenula silnu količinu očiju prema ISO-u i postala jedna od zanimljivijih priča u medijima koji prate informatičku industriju, a sam je ISO prvi put došao u situaciju da mora opravdati svoj image nepristranog stručnog tijela pred ljudima koji nisu spremni prihvatiti izjavu "Mi to jednostavno jesmo, i to je tako".

Slijedeća žrtva ove afere, Microsoft, u puno je boljoj poziciji. Nedavno su najavili (možda i znajući da bi se ovako nešto moglo dogoditi, i da je sudbina njihovog prijedloga neizvjesna) kako će podržati konkurentski ODF standard, a podršku za vlastiti standard ugurati tek u buduće izdanje MS Office paketa. Tako je odrađen tzv. "damage control" - tvrtka je pokazala dobru volju i popustljivost, i sad se ponaša kao da ih se problematika standardiziranja njihovog prijedloga zapravo ne tiče - ostavivši tako ISO na vjetrometini.

Microsoft u ovoj igri ne može izgubiti. Ako se stvar ipak standardizira, što neće biti u skorijoj budućnosti, ionako će imati dovoljno vremena da uigraju svoju podršku OOXML-u i "just in time" izbace na tržište novi MS Office sa implementacijom OOXML-a koja će biti za tri koplja ispred konkurencije. Tim više što nitko neće dobiti finalni dokument standarda dok ne bude spreman, nitko osim Microsofta - koji će kroz ECMA bez poteškoća imati uvid, pa i utjecaj na smjer razvoja standarda, i držat će ga poput aduta u rukavu, spremnog na ubacivanje u igru u pravom trenutku.

No, ako Microsoft ne može izgubiti, to ne znači da nitko drugi ne može dobiti. Konkurentski standard ODF profitira ovakvim razvojem situacije, jer dok se svijet nateže oko OOXML-a, ODF dobiva sve veću podršku u vladama. Svako odugovlačenje sa OOXML-om uvećava kredibilitet ODF-a kao stabilnog standarda koji možda nije savršen, ali je sasvim dobar i najvažnije - ne radi cirkusarije.

Već sad je mnogima jasno kako je ODF standard koji je ovdje i danas, a nakon što je Microsoft najavio podršku za ODF u svojem Office paketu, države (pa i naša, jelte...) mogu mirne duše pokrenuti tranziciju na ODF. Pokaže li se jednog dana kako je OOXML bolji standard (u što osobno vrlo sumnjam), tranzicija sa ODF-a na OOXML bit će puno jeftinija od držanja statusa quo i čekanja na ishod ove ISO epopeje. Posebice u državama poput naše, gdje zapravo nema jedinstvene i sigurne nacionalne norme za dugotrajnu pohranu podataka ili unificiranu razmjenu istih.

U ovoj priči, čini se, imamo jednog gubitnika - ili možda bolje žrtvenog jarca (koji se sam upleo rogovima u grm) - ISO, jednu žrtvu ali sasvim sigurnog profitera - Microsoft, i jednog tihog pobjednika - ODF standard.
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
4. XPS na putu za fast-track 22:09  Rado 
Microsoftov XPS (XML Paper Specification) na putu je za fast-track proces. Riječ je o direktnom konkurentu PDF/A specifikacije. PDF/A je predložen za usvajanje kao nacionalni standard u isto vrijeme kad je e-Hrvatska predložila i ODF.

U ovom trenutku ne mogu reći niti da sam za niti da sam protiv fast-trackinga XPS-a jer nisam vidio prijedlog, niti ga je ECMA još službeno predložila. Nadajmo se da prijedlog XPS-a neće biti čudovište poput OOXML-a. No, pogledajte ovu rečenicu sa ConsoriumInfo.org:

"Worthington also reported that Microsoft will also join ISO Technical Committee 171, the working group responsible for PDF"

S druge strane, čini mi se kako je ISO ovih dana u stanju fast-trackati zbilja svašta. No, ne trčimo pred rudo. Na kraju krajeva, Microsoft je dovoljno velika tvrtka da može producirati ozbiljan standard - uz malo više dobre volje.

Što se pak podrške ODF-u u MS Office paketu tiče, držim to jako dobrom stvari, čak i u slučaju da je riječ samo o lukavoj Microsoftovoj igri... više o tome napisat ću ovih dana na oddparity.org (jer se ovdje ograničavam još samo na OOXML trakavicu).
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
5. MS Office 2007 nije OOXML kompatibilan 23:46  Rado 
Ništa novo, zapravo. Naravno da MS Office 2007 koji je izašao prije nekog vremena nije kompatibilan sa Microsoftovim revidiranim OOXML prijedlogom (koji će se slijedećih mjeseci, možda i godina, dodatno mijenjati), ali zabavno je kad to prizna Alex Brown!

Ipak, ovo ima neke konkretne posljedice - prvenstveno, iz ovoga je očito kako ne postoji niti jedan softver koji zna pravilno interpretirati OOXML - a neće ga niti biti dok se stvar ne "istitra".

Što to znači za korisnika? Zapravo istu stvar kao i u slučaju Windowsa - ozbiljni korisnici vole "sačekati" barem jedan service pack prije nego se odluče prijeći na nove Windowse. Čini se kako će, analogijom, isto biti i sa OOXML-om i MS Office-om - ljudi će čekati odgovarajući SP koji će stabilizirati stvar. Ovo je loše po Microsoft, jer će time ODF dobiti više vremena za puštanje korijena po državnim upravama i među velikim korisnicima. A i među malima, koji mogu birati između korištenja relativno ispeglanog postojećeg standarda i čekanja da završi proces peglanja OOXML-a.

P.S. pokazuje se tako i kardinalna pogreška guranja OOXML-a u fast-track i ništa manje kardinalna greška ISO-a da takav poluproizvod provuče kroz fast-track, koji će silom prilika vjerojatno trajati koliko bi trajao i normalni proces standardizacije, samo uz puno manje sramote...
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
6. ODF prihvaćen kao nacionalna norma 21:00  Rado 
Danas je, nakon četverosatne rasprave, prihvaćen ODF kao hrvatska nacionalna norma. Službeno će ta vijest biti objavljena u
glasniku HZN-a.
Nužno je napomenuti da norme nisu obvezujuće, pa tako država neće preko noći prijeći na OpenOffice. S druge strane, korisnici OOo konačno mogu sa punim pravom napisati dokument u ODF formatu i poslati ga tijelima državne uprave, te zahtjevati odgovor u istom tom obliku, čime praktički prestaje potreba za kupovinom MS Office paketa svih onih koji žele komunicirati sa državom koristeći standardizirani format za razmjenu dokumenata. Ovo će svakako posebice obradovati korisnike Linuxa, koji niti nemaju MS Office za svoju platformu.

Nakon poduže polemike, sastanak TO Z1 zaključen je u opuštenom i prijateljskom tonu.
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
7. HULK-ovo pismo ravnatelju HZN-a 21:50  Rado 
Pingvin je tako na Document Freedom Day prošetao ispred HZN-a, pokušao uručiti ravnatelju protestnu notu HULK-a, ali nije uspio jer su zaštitari smatrali da pingvinima nije mjesto u važnoj i ozbiljnoj državnoj ustanovi. Zato je dokument uručio potpredsjednik (a ne ja, kako piše na BUG Onlineu). Pingvin se nije dao omesti, pa je prošetao pored gradskog poglavarstva, uz trubeće automobile, ravno u zgradu u kojoj je i IBM, a ovaj put dočekan je sa velikim simpatijama zaštitara i bez ikakvih problema je prošetao kroz kafeteriju, dijeleći prisutnim (ništa manje oduševljenim) kavopijcima letke o važnosti korištenja otvorenih standarda. Najzad, uputio se u Importanne centar, gdje je izazvao popriličan interes ženske publike (pritom je dobio jednu čokoladicu, nekoliko pusa i cijeli niz poziranja) i fantastične reakcije djece. Da, pingvin je popularan, ma što vam druga strana htjela reći.
Da u svakoj šali ima i pola istine govori i detalj da je polovica prolaznika koji se nisu dali zbuniti pojavom kostimiranog tajnika HULK-a pozdravljala u stilu "Bok, pingvin!", a gotovo polovica u stilu "Bok, Linux", a par ljudi je spomenulo i OOXML u negativnom kontekstu.

Obzirom na brzinu i kratkoću rokova u kojima je cijela manifestacija bila organizirana, možemo biti vrlo zadovoljni rezultatom. (što ne znači da bismo trebali biti zadovoljni načinom na koji smo organizirali stvar, dapače!) Podijeljen je sav dobiveni materijal, razvila se i zastava, a najozbiljniji i najvažniji dio priče - uručenje protestne note, obavljen je uz manje teškoće.

Što piše u protestnoj noti? Evo, ovo:


Cijenjeni ravnatelju!

Koristimo ovu priliku kako bismo Vas upozorili na nužnost prihvaćanja otvorenih standarda i izbjegavanje standardizacije prijedloga iza kojih se kriju interesi jedne tvrtke ili manjih interesnih grupa.

Otvoreni standardi jedini su u stanju osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu, jer potpunošću i vlasničkom nevezanošću svoje sadržine omogućuju svim sudionicima na tržištu jednake tržišne uvjete i nikome ne daju prednost u odnosu na druge.

Vlasnički vezani standardi, čak i kad se nazivaju otvorenima, u svojoj biti nisu otvoreni. Oni ne osiguravaju ravnopravnu tržišnu utakmicu, već daju znatnu prednost onome tko je taj standard načinio. Često su definirani tako da je dijelove standarda ili cjelokupni standard jako teško ili nemoguće izvesti bez ekspertize koju najčešće posjeduje samo autor standarda.

U Vašoj ustanovi upravo se događaju stvari vezane uz oba navedena slučaja. Riječ je o usvajanju ODF standarda (ISO/IEC 26300:2006) kao nacionalne norme, a što je predložila e-Hrvatska; zatim, riječ je o glasovanju za Microsoftov prijedlog OOXML standarda (DIS 29500), a za čiju fast-track proceduru je HZN dao svoj glas podrške.

Smatramo nevjerojatnom činjenicu da jedan tako nedovršen i oštro kritiziran prijedlog kao što je OOXML tvtka koja ga je osmislila pokušava progurati kroz “fast-track” proceduru koja je u potpunosti neadekvatna za ovako glomazan prijedlog, koji je pritom i pun grešaka. Nedopustivim smatramo, pak, da Republika Hrvatska, kroz HZN kao tijelo koje ju predstavlja, staje uz bok Microsoftu i neargumentirano i bezuvjetno daje svoj glas podrške ovom prijedlogu vlasnički vezanog standarda.

Istovremeno, prijedlog e-Hrvatske kao najmjerodavnijeg državnog tijela, a koji predlaže usvajanje ODF-a (koji je već postojeći ISO standard!) kao nacionalne norme, biva zaustavljen Microsoftovim primjedbama, pri čemu HZN svojom pasivnošću ne zauzima neutralan stav, već dozvoljava Microsoftu kupovanje vremena i uistinu se time također svrstava uz bok Microsoftu, a protiv prijedloga jednog meritornog državnog tijela.

Smatramo kako bi HZN trebao u svom postupku biti tehnološki neutralan, ali pritom smatramo kako bi HZN, kao dio državnog aparata, morao raditi prvenstveno na dobrobit građana Republike Hrvatske. Svojim svrstavanjem uz Microsoftove ciljeve i pasivnim suprotstavljanjem prijedlogu e-Hrvatske, HZN čini štetu ugledu i boljitku Republike Hrvatske, te dovodi u pitanje svrhu svog postojanja i svoju ozbiljnost među drugim tijelima članica Europske Unije.

Stoga Vas molimo da u najkraćem roku razrješite nedoumice vezane uz ODF i OOXML, jer je to u najvećem interesu svih građana RH i Vaše ustanove.

U Zagrebu, 26.3.2008.

Hrvatska udruga Linux korisnika
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
8. Nova pravila za glasovanje o OOXML-u 23:09  Rado 
Ako neće brdo Muhamedu, Muhamed će brdu.
ISO je promjenio pravila za slanje glasova o OOXML prijedlogu. Podsjetimo se, države imaju vremena do 28.3. eventualno promjeniti svoj glas kojeg su dale na inicijalnom glasovanju za OOXML prijedlog.

Groklaw je zbunjen suptilnošću i nejanošću promjena, i sa pravom se pita koji je pravi razlog za ovakve promjene u trenutku dok je ostalo vrlo malo vremena? Je li razlog tome obična administrativna dosadnost, ili je možda ovo pokušaj da se odbiju glasovi nacionalnih tijela koja nisu primjetila promjene ili se nisu snašla u pravilnom odgovaranju na novi način? Koji je, zaista, smisao ovih promjena?
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
9. ODF vs. OOXML - konzistentnost predstavljanja podatka 11:26  Rado 
U prošlom blogu spomenuti Rob Weir osvrnuo se i na konzistentnost u predstavljanju podatka o boji i poravnanju teksta, usporedivši u tablici način na koji to prikazuju ODF i OOXML. Bacite oko:


Format Text Color Text Alignment
OOXML Text <w:color w:val="FF0000"/> <w:jc w:val="right"/>
OOXML Sheet <color rgb="FFFF0000"/> <alignment horizontal="right"/>
OOXML Presentation <a:srgbClr val="FF0000"/> <a:pPr algn="r"/>
ODF Text <style:text-properties fo:color="#FF0000"/> <style:paragraph-properties fo:text-align="end" />
ODF Sheet <style:text-properties fo:color="#FF0000"/> <style:paragraph-properties fo:text-align="end"/>
ODF Presentation <style:text-properties fo:color="#FF0000"/> <style:paragraph-properties fo:text-align="end"/>


Dok ODF ima konzistentan sustav predstavljanja boje i poravnanja u sve tri aplikacije, OOXML za svaku aplikaciju koristi drugačiji opis. Čemu to? Za napuniti 6000 stranica? Ili je možda riječ o problemu podržavanja starih standarda, zbog čega je bilo nužno uvesti tri različita načina za opisivanje iste stvari? Koji je zaista razuman razlog zašto bi itko u jednom tako glasno marketiranom prijedlogu standarda jednu te istu stvar opisivao na tri različita načina?

Hoće li to olakšati muke developerima? Naravno da neće. Je li to bolje od ODF-ovog konzistentnog prikaza? Naravno da nije. Treba li to mijenjati?
NARAVNO! Takve stvari treba mijenjati za dobrobit sviju nas, a ne silovati kroz fast-track proces, jer ako ovakav kupus postane standard, iskreno sumnjam da će Microsoft raditi na poboljšanju (sjetimo se priče o borbi MSIE i Netscapea, i kako je Microsoft, čim je pregazio konkurenciju, prestao ozbiljno razvijati MSIE, sve do pojave Firefoxa), osim naravno u slučaju da im to omogućuje prodaju još jedne generacije MS Office-a.
Trebamo li dozvoliti pravi lock-in kroz kupus koji se lažno marketira kao "otvoreni standard"?
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
10. Tražite greške u OOXML specifikaciji! 23:59  Rado 
Sve je, zapravo, počelo kao eksperiment Roba Weira. Čovjek se upitao koliko grešaka može naći ako izabere 200 slučajnih stranica dijela OOXML specifikacije (XML specifikacije, preciznije) koji sadrži 5220 stranica. Važno je napomenuti da je riječ o originalnim stranicama koje je Rob odlučio usporediti sa izmjenama nakon BRM-a.

Na osnovu početnog truda od 25 stranica, Rob zaključuje kako je zaista adresirano samo 1.5% grešaka u tekstu; ovo je, dakako, prilično nategnut zaključak na osnovu samo jedne osmine jednog manjeg dijela specifikacije i vjerojatno će varirati gore ili dolje, ali jest dobar generalni pokazatelj da je fast-track procedura u slučaju OOXML-a kobna pogreška, a da BRM zapravo nije imao nikakvog efekta na kvalitetu tog prijedloga. Pokazatelj je i kako su sve države koje su podržale fast track bez ikakvih primjedbi to učinile na površan i nestručan način, obzirom na količinu problema koji upravo izviru iz ovog prijedloga i kojeg se itekako trebalo uočiti da je bila izvedena kvalitetna analiza prijedloga!

Najzanimljiviji dio priče je što su se na gore navedenoj stranici u pregledavanje specifikacije uključili i posjetitelji, pa možete pročitati primjedbe i komentare ljudi koji su se očito ove problematike prihvatili ozbiljnije od nekih nacionalnih tijela...
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
PopnupBlog 2.00a created by Bluemoon inc.  
Copyright © 1995-2009 HULK web team. Sva prava pridržana. RSS. Engine: XOOPS