Prijava
Korisničko ime:

Lozinka:

remember me

Zaboravili lozinku?

Registrirajte se!
Glavni menu
Potraga
Tko je online
15 korisnika je online (1 korisnika cita Blog)

članovi: 0
Gosti: 15

više...
HULK-Blog
Chat WIKI Kontakt
2008 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 08
2007 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2006 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2005 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
Fuzzy  
1. HULK-ovo pismo ravnatelju HZN-a 21:50  Rado 
Pingvin je tako na Document Freedom Day prošetao ispred HZN-a, pokušao uručiti ravnatelju protestnu notu HULK-a, ali nije uspio jer su zaštitari smatrali da pingvinima nije mjesto u važnoj i ozbiljnoj državnoj ustanovi. Zato je dokument uručio potpredsjednik (a ne ja, kako piše na BUG Onlineu). Pingvin se nije dao omesti, pa je prošetao pored gradskog poglavarstva, uz trubeće automobile, ravno u zgradu u kojoj je i IBM, a ovaj put dočekan je sa velikim simpatijama zaštitara i bez ikakvih problema je prošetao kroz kafeteriju, dijeleći prisutnim (ništa manje oduševljenim) kavopijcima letke o važnosti korištenja otvorenih standarda. Najzad, uputio se u Importanne centar, gdje je izazvao popriličan interes ženske publike (pritom je dobio jednu čokoladicu, nekoliko pusa i cijeli niz poziranja) i fantastične reakcije djece. Da, pingvin je popularan, ma što vam druga strana htjela reći.
Da u svakoj šali ima i pola istine govori i detalj da je polovica prolaznika koji se nisu dali zbuniti pojavom kostimiranog tajnika HULK-a pozdravljala u stilu "Bok, pingvin!", a gotovo polovica u stilu "Bok, Linux", a par ljudi je spomenulo i OOXML u negativnom kontekstu.

Obzirom na brzinu i kratkoću rokova u kojima je cijela manifestacija bila organizirana, možemo biti vrlo zadovoljni rezultatom. (što ne znači da bismo trebali biti zadovoljni načinom na koji smo organizirali stvar, dapače!) Podijeljen je sav dobiveni materijal, razvila se i zastava, a najozbiljniji i najvažniji dio priče - uručenje protestne note, obavljen je uz manje teškoće.

Što piše u protestnoj noti? Evo, ovo:


Cijenjeni ravnatelju!

Koristimo ovu priliku kako bismo Vas upozorili na nužnost prihvaćanja otvorenih standarda i izbjegavanje standardizacije prijedloga iza kojih se kriju interesi jedne tvrtke ili manjih interesnih grupa.

Otvoreni standardi jedini su u stanju osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu, jer potpunošću i vlasničkom nevezanošću svoje sadržine omogućuju svim sudionicima na tržištu jednake tržišne uvjete i nikome ne daju prednost u odnosu na druge.

Vlasnički vezani standardi, čak i kad se nazivaju otvorenima, u svojoj biti nisu otvoreni. Oni ne osiguravaju ravnopravnu tržišnu utakmicu, već daju znatnu prednost onome tko je taj standard načinio. Često su definirani tako da je dijelove standarda ili cjelokupni standard jako teško ili nemoguće izvesti bez ekspertize koju najčešće posjeduje samo autor standarda.

U Vašoj ustanovi upravo se događaju stvari vezane uz oba navedena slučaja. Riječ je o usvajanju ODF standarda (ISO/IEC 26300:2006) kao nacionalne norme, a što je predložila e-Hrvatska; zatim, riječ je o glasovanju za Microsoftov prijedlog OOXML standarda (DIS 29500), a za čiju fast-track proceduru je HZN dao svoj glas podrške.

Smatramo nevjerojatnom činjenicu da jedan tako nedovršen i oštro kritiziran prijedlog kao što je OOXML tvtka koja ga je osmislila pokušava progurati kroz “fast-track” proceduru koja je u potpunosti neadekvatna za ovako glomazan prijedlog, koji je pritom i pun grešaka. Nedopustivim smatramo, pak, da Republika Hrvatska, kroz HZN kao tijelo koje ju predstavlja, staje uz bok Microsoftu i neargumentirano i bezuvjetno daje svoj glas podrške ovom prijedlogu vlasnički vezanog standarda.

Istovremeno, prijedlog e-Hrvatske kao najmjerodavnijeg državnog tijela, a koji predlaže usvajanje ODF-a (koji je već postojeći ISO standard!) kao nacionalne norme, biva zaustavljen Microsoftovim primjedbama, pri čemu HZN svojom pasivnošću ne zauzima neutralan stav, već dozvoljava Microsoftu kupovanje vremena i uistinu se time također svrstava uz bok Microsoftu, a protiv prijedloga jednog meritornog državnog tijela.

Smatramo kako bi HZN trebao u svom postupku biti tehnološki neutralan, ali pritom smatramo kako bi HZN, kao dio državnog aparata, morao raditi prvenstveno na dobrobit građana Republike Hrvatske. Svojim svrstavanjem uz Microsoftove ciljeve i pasivnim suprotstavljanjem prijedlogu e-Hrvatske, HZN čini štetu ugledu i boljitku Republike Hrvatske, te dovodi u pitanje svrhu svog postojanja i svoju ozbiljnost među drugim tijelima članica Europske Unije.

Stoga Vas molimo da u najkraćem roku razrješite nedoumice vezane uz ODF i OOXML, jer je to u najvećem interesu svih građana RH i Vaše ustanove.

U Zagrebu, 26.3.2008.

Hrvatska udruga Linux korisnika
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
2. Nova pravila za glasovanje o OOXML-u 23:09  Rado 
Ako neće brdo Muhamedu, Muhamed će brdu.
ISO je promjenio pravila za slanje glasova o OOXML prijedlogu. Podsjetimo se, države imaju vremena do 28.3. eventualno promjeniti svoj glas kojeg su dale na inicijalnom glasovanju za OOXML prijedlog.

Groklaw je zbunjen suptilnošću i nejanošću promjena, i sa pravom se pita koji je pravi razlog za ovakve promjene u trenutku dok je ostalo vrlo malo vremena? Je li razlog tome obična administrativna dosadnost, ili je možda ovo pokušaj da se odbiju glasovi nacionalnih tijela koja nisu primjetila promjene ili se nisu snašla u pravilnom odgovaranju na novi način? Koji je, zaista, smisao ovih promjena?
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
3. ODF vs. OOXML - konzistentnost predstavljanja podatka 11:26  Rado 
U prošlom blogu spomenuti Rob Weir osvrnuo se i na konzistentnost u predstavljanju podatka o boji i poravnanju teksta, usporedivši u tablici način na koji to prikazuju ODF i OOXML. Bacite oko:


Format Text Color Text Alignment
OOXML Text <w:color w:val="FF0000"/> <w:jc w:val="right"/>
OOXML Sheet <color rgb="FFFF0000"/> <alignment horizontal="right"/>
OOXML Presentation <a:srgbClr val="FF0000"/> <a:pPr algn="r"/>
ODF Text <style:text-properties fo:color="#FF0000"/> <style:paragraph-properties fo:text-align="end" />
ODF Sheet <style:text-properties fo:color="#FF0000"/> <style:paragraph-properties fo:text-align="end"/>
ODF Presentation <style:text-properties fo:color="#FF0000"/> <style:paragraph-properties fo:text-align="end"/>


Dok ODF ima konzistentan sustav predstavljanja boje i poravnanja u sve tri aplikacije, OOXML za svaku aplikaciju koristi drugačiji opis. Čemu to? Za napuniti 6000 stranica? Ili je možda riječ o problemu podržavanja starih standarda, zbog čega je bilo nužno uvesti tri različita načina za opisivanje iste stvari? Koji je zaista razuman razlog zašto bi itko u jednom tako glasno marketiranom prijedlogu standarda jednu te istu stvar opisivao na tri različita načina?

Hoće li to olakšati muke developerima? Naravno da neće. Je li to bolje od ODF-ovog konzistentnog prikaza? Naravno da nije. Treba li to mijenjati?
NARAVNO! Takve stvari treba mijenjati za dobrobit sviju nas, a ne silovati kroz fast-track proces, jer ako ovakav kupus postane standard, iskreno sumnjam da će Microsoft raditi na poboljšanju (sjetimo se priče o borbi MSIE i Netscapea, i kako je Microsoft, čim je pregazio konkurenciju, prestao ozbiljno razvijati MSIE, sve do pojave Firefoxa), osim naravno u slučaju da im to omogućuje prodaju još jedne generacije MS Office-a.
Trebamo li dozvoliti pravi lock-in kroz kupus koji se lažno marketira kao "otvoreni standard"?
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
4. Tražite greške u OOXML specifikaciji! 23:59  Rado 
Sve je, zapravo, počelo kao eksperiment Roba Weira. Čovjek se upitao koliko grešaka može naći ako izabere 200 slučajnih stranica dijela OOXML specifikacije (XML specifikacije, preciznije) koji sadrži 5220 stranica. Važno je napomenuti da je riječ o originalnim stranicama koje je Rob odlučio usporediti sa izmjenama nakon BRM-a.

Na osnovu početnog truda od 25 stranica, Rob zaključuje kako je zaista adresirano samo 1.5% grešaka u tekstu; ovo je, dakako, prilično nategnut zaključak na osnovu samo jedne osmine jednog manjeg dijela specifikacije i vjerojatno će varirati gore ili dolje, ali jest dobar generalni pokazatelj da je fast-track procedura u slučaju OOXML-a kobna pogreška, a da BRM zapravo nije imao nikakvog efekta na kvalitetu tog prijedloga. Pokazatelj je i kako su sve države koje su podržale fast track bez ikakvih primjedbi to učinile na površan i nestručan način, obzirom na količinu problema koji upravo izviru iz ovog prijedloga i kojeg se itekako trebalo uočiti da je bila izvedena kvalitetna analiza prijedloga!

Najzanimljiviji dio priče je što su se na gore navedenoj stranici u pregledavanje specifikacije uključili i posjetitelji, pa možete pročitati primjedbe i komentare ljudi koji su se očito ove problematike prihvatili ozbiljnije od nekih nacionalnih tijela...
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
5. OOXML u brojevima 21:30  Rado 
Zahvaljujem Valentu Turkoviću koji se potrudio nabaciti informaciju...

Ovdje ćete pronaći duhovitu stranicu koja kratko sumarizira OOXML standard i BRM u brojevima. Ima i šarene sličice, za one koji još nisu shvatili... a brojevi su ukratko:

- 6063 pages written in 12 months

- Only 6 months of analysis pointed 3500 issues that span from intellectual property, to standard date & time representation, to malformed XML definitions, to binary proprietary bits

- 3500 issues where summarized in “only” 1027

- ECMA proposed 2293 pages of mutually conflicting changes to make happy those 3500 comments

- Only 30 days to analyze those 6063+2293 pages against those 3500 comments

- Only 5 days of BRM to discuss 6063+2293 pages

- Only 18% of these 1027 problems where discussed in BRM

- 82% of problems were not even discussed
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
6. Dvadeset razloga za odbijanje fast-tracka OOXML-a, te jedan Wikipedia rat 23:52  Rado 
NOOOXML donosi popis dvadeset razloga zašto nacionalna tijela ne bi trebala odobriti fast-track standardizaciju OOXML-a. Ima tu nešto manje tehničkih, a nešto više političkih razloga, no svi oni više ili manje drže vodu. Pročitajte i zaključite sami. Ja sam i dalje duboko uvjeren da prolazak ovakovog kupusa kroz fast-track proces nije dobro rješenje, i da će u konačnici rezultirati ismijavanjem ISO-a i velikim padom ugleda te organizacije i njenih članica.

Nakon tog teksta, za još malo zabave pogledajte pravi wikipedia rat koji se vodi na stranici koja opisuje standardizaciju OOXML-a - od teksta svakako su zanimljiviji komentari.

Nevjerojatno je koliko je ova naoko beznačajna stvar potakla sukob dva svijeta - slobodnog softvera i Microsoftovog "imperija". Čini se kako se stvar neće završiti niti ako ISO odluči fast-trackati ovu priču, i kako će se poput utvare vraćati da svaku noć za nožne palce štipa sve one koji su odlučili smisao standarda žrtvovati za interese neke kompanije...
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
7. BRM dokumentacija 23:04  Rado 
Za one koje zanima, iako vjerujem da ni HZN ne pokazuje neki naročit interes, ovdje možete pronaći službene dokumente o BRM-u, a koji su dani u javnost. Za zaključke BRM-a potražite dokumente najsvježijeg datuma.
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
8. Zatišje u ISO svijetu, muk u Vukovarskoj 21:58  Rado 
Prošao je tako taj famozni BRM i sukladno očekivanjima – nije polučio konkretno rješenje. Delegati su otišli kućama, i do kraja ovog mjeseca članice se trebaju odlučiti hoće li ili neće promjeniti svoj glas.

Promjene li svoj glas, hoće li propasti OOXML, a sa njime i Microsoft? Neće, propast će jedino pokušaj proguravanja ovog ogrometnog standarda kroz fast-track proces, koji je inače dizajniran za ubrzano prihvaćanje već postojećih standarda koje industrija već koristi u velikoj količini, i čija je praksa pokazala da – valjaju. U slučaju OOXML-a, niti je riječ o gotovom standardu, niti se koristi u velikoj količini, unatoč polurješenju u MS Office 2007 paketu, niti je praksa pokazala kako je taj standard dobar, a preko tisuću primjedbi itekako ukazuje na nekvalitetu. Razloga, dakle, za fast-track OOXML-a jednostavno nema, dapače ovakav pokušaj je kontraproduktivan, jer ako ISO progura ovako nešto kroz fast-track proces, možemo biti sigurni kako će svi slijedeći prijedlozi biti automatski silovani kroz fast-track proces, jer ako može Microsoft, može i neka farmaceutska kuća ili proizvođač čelika, u čemu je razlika?

Napomenuo bih ovdje da nitko od oponenata OOXML-a, uključujući tu i mene, zapravo nije protiv samog OOXML-a kao takvog, već protiv Microsofotovog silovanja procesa, ustanove i zdravog razuma. Dapače, nitko nema ništa protiv da Microsoft predloži OOXML standardnim postupkom certifikacije, istim onim koji je prošao konkurentski ODF. Dakle, ne traži se ništa više niti manje od onoga što je trebao proći (i kroz što je prošao) konkurentski standard, čijim autorima ni na kraj pameti nije bilo gurati poludovršenu stvar kroz fast-track proces.
Krajnji rezultat ovog sporog procesa (koji može trajati godinama) je kvalitetnije pročišćen standard, veće kvalitete. I gle – u tom slučaju zbilja je meritum stvari analiza koji od dva konkurenta je kvalitetniji i prihvaćeniji od strane tržišta.

No, uobičajeni proces bitno je duži, pa iako osigurava superiorniju “čistoću” standarda, traži veliku količinu vremena, a vrijeme je novac – dok se OOXML standardizira na uobičajeni način, države bi mogle prijeći na konkurentska rješenja (ODF), a onda i sam čin standardizacije OOXML-a kao ISO standarda postaje za Microsoft zapravo besmislen.

Vratimo se na početak teksta. Članice ISO-a imaju vremena do kraja mjeseca razmotriti hoće li promjeniti svoje mišljenje. HZN je također jedan od članova koji do kraja mjeseca može promjeniti svoj bezuvjetni glas podrške OOXML-u. Hoće li se to dogoditi? Teško, jer zatišje je tamo znakovito. Ne događa se, čini se, apsolutno ništa. Svi su se zgrčili u položaj fetusa i čekaju da prođe ovaj nesretni ožujak. Tako će vjerojatno i biti, jer da bi se promjenila prijašnja odluka, potrebno je organizirati sastanak TO Z1, na kojem bi se ponovo glasovalo o toj odluci. Sastanka nema, a obzirom da je potrebno određeno vrijeme da se sastanak sazove, mislim da sad već sa sigurnošću mogu reći kako sastanka neće niti biti, niti je ikakav sastanak po tom pitanju planiran. Preciznije, uvjeren sam kako je gore spomenuti položaj fetusa prilično dominantan ovih dana u kancelarijama HZN-a, a ljudi nervozno gledaju na kalendar i čekaju kad će proći taj prokleti treći mjesec, pa neka drugi za nas odluče što mislimo, vrag odnio i Microsoft i slobodni softver i cijelu tu gužvu koja je nastala!

Šalu na stranu, zbilja jest znakovito kako se poklopila akcija Microsofta kojom je uspješno odgođeno usvajanje ODF-a kao nacionalne norme, sa kako se čini čvrstim stajalištem HZN-a da ne mijenja svoju očito pogrešnu odluku da OOXML bespogovorno podrži. Čini se kako je poslodavac te ustanove Microsoft, a ne Republika Hrvatska – jer očito se štiti interes globalne korporacije, a prijedlog e-Hrvatske gura u zapećak.
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
9. BRM: pobjeda ili poraz Microsofta? 22:47  Rado 
Dogodilo se baš kako su prvi komentatori predvidjeli: završetak BRM-a Microsoft je oglasio pobjedom, nedvojbenim dokazom kvalitete i moći svog prijedloga.
No, je li to zbilja pobjeda? Preciznije, hoće li se za mjesec dana rečena situacija zaista pretvoriti u pobjedu?

Raščlanimo malo Ballot Resolution Meeting. Ovo, prvenstveno, nije bio sastanak na kojem bi se odlučivalo o tome prolazi li OOXML ISO-izaciju ili ne; riječ je o sastanku na kojem se trebalo raspraviti što sa primjedbava i predloženim poboljšanjima.
Pa ipak, otkud mi hrabrost da povodom toga kažem kako je OOXML propao na tom sastanku? Malo zdravog razuma, zapravo. Ostavimo na trenutak po strani činjenicu da to što se dogodilo na sastanku zapravo pogoduje Microsoftu jer na bilo koji način ne mogu izgubiti – ništa više osim dodatnog usporenja u procesu prihvaćanja prijedloga, a čak i ovakav opći iznered i nepoštivanje propisa pogoduju još i više, dajući im načelne argumente da kažu kako eto, vidite da nije bilo razloga za neke sastanke kad se ionako svi slažu oko naših genijalnih promjena...

Što zdrav razum kaže?
Bilo je ukupno oko 1100 primjedbi, što važnih, što kozmetičkih. U pet dana sastanka, obrađeno je 200 kozmetičkih primjedbi (pogreške u tekstu, nejasno izražavanje i slično), i još 20-tak ozbiljnih tehničkih primjedbi. Zanemarimo li kozmetičke, dnevno su rješavane četiri ozbiljne primjedbe. Zašto tako malo?
Jednostavno zato što je trebalo dati rješenja na primjedbe takva da prisutni na sastanku budu zadovoljni toliko da konsenzusom prihvate prijedlog rješenja primjedbe. To jest sporo, drugačije ne može biti. Kao direktna posljedica toga, pojedinačni članovi mogli su pričati samo o jednoj ili dvije svoje primjedbe, iako su neki inicijalno predali bitno veći popis.
Nažalost, to nas ostavlja sa preko 850 važnih primjedbi koje nisu raspravljane jer za njih nije bilo vremena. Umjesto toga, predloženo je da se nerazmatrani prijedlozi rješenja primjedbi – jednostavno usvoje u paketu, bez rasprave.
I tako je 80% predloženih rješenja (tj. odgovora na primjedbe) prošlo bez pregleda, bez razgovora i bez promjena. Jednostavno su, nekakvom automatikom, usvojeni u svojem postojećem obliku. Za razliku od njih, rješenja dvadeset primjedbi o kojima su delegati stigli raspravljati – usvojeni su tek nakon što su izmjenjeni tako da delegati budu njima zadovoljni. I to su jedina rješenja za koja možemo tvrditi da su na BRM-u verificirana – njih samo dvadesetak. Sva ostala nisu verificirana i nepoznato je na koji način će biti aplicirana i hoće li uopće riješiti prijavljene probleme.

Stavimo to u neku perspektivu. Zamislite autora udžbenika matematike kojem komisija pronađe tisuću i sto pogrešaka u knjizi. Njih dvjesto odmah se ispravi, nedostaje poneki zarez, neka riječ je krivo napisana, i tako to... ništa što sposoban lektor ne može odraditi unutar par radnih dana. Međutim, ostane devet stotina pogrešaka u formulama. Neke su sitne – negdje je simbol zamijenjen drugim, negdje je poneka operacija sa krive strane znaka jednakosti, uglavnom ništa tako strašno neispravno, ali neispravljeno rezultira pogrešnom matematičkom operacijom i krivim rezultatom. Okupljena komisija raspravi dvadeset od tih pogrešaka, i načini ispravke. No, zbog nedostatka vremena, odluče ne raspravljati o predloženim ispravkama ostalih 880 pogrešaka i vjerovati autoru udžbenika da ih je sve ispravio i kako je sad sve u najboljem redu.
Zdrav razum rekao bi nam da ne smijemo vjerovati niti toj knjizi, niti autoru, a bome niti komisiji koja je zaključila da zbog nedostatka vremena trebaju vjerovati kako će autor biti dobri lik koji će ispraviti sve pogreške na savršen način.

Zato kažem – OOXML je na BRM-u propao. Od svih silnih primjedbi obrađene su pravopisne i gramatičke pogreške, te šaka ozbiljnih problema. O ostalima se nije raspravljalo, već ih se poguralo pod tepih. Time je i prijedlog standarda i logistika njegovog ispravljanja ostavljena u zraku. Ispravan način bio bi razlučiti važne od nevažnih primjedbi, obraditi one važne a nevažne (gramatičke, jelte) ostaviti Microsoftu na korekciju.
Dakako, to je teži način, pa okrenimo pilu naopako, ispravimo gramatičke greške a zanemarimo tehničke, i proglasimo BRM uspješnim.


Kako je tko glasovao? Statistika je vražja stvar, pa pogledajmo prvo gole brojeve:

Sudjelovale su 32 zemlje.
Od toga, P članova je bilo 25.

Opaska: ako se dobro sjećam, još davno bilo je rečeno kako samo P članice imaju pravo glasa na BRM-u. U nekom trenutku netko (Alex Brown?) je odlučio kako i druge članice mogu doći i dati glas; šteta što stvar nije bila glasnije objavljena, siguran sam kako bi HZN poslao nekoga da da svoj nedvojbeni glas podrške prijedlogu standarda. U svakom slučaju, čini se kako ISO nije poštivao vlastita pravila.

Računamo li samo P članice, glasovalo se ovako:

Za: četiri članice
Protiv: četiri članice
Suzdržani: petnaest članica(!)
Protest: dvije članice

Dvije članice koje su protestirale učinile su to jer smatraju proces nevaljanim.

Ako su samo četiri glasa bila za, uz četiri protiv i čak petnaest suzdržanih, kako je moguće proglasiti BRM uspješnim, a OOXML prihvatljivim?

No, pripustimo u tor i malo ne-P članica, možda poprave krvnu sliku u korist Microsofta:

Za: šest članica
Protiv: četiri članice
Suzdržani: osamnaest članica
Protest: četiri članice

Dakle, situacija se ne mijenja bitno – još više protesta, i još više suzdržanih. No, statistički gledajući, možemo reći kako je u prvom slučaju jednak broj članica bio i za i protiv, dok je u drugom slučaju OOXML prošao BRM nadmoćnom većinom 3:2. Naravno, u pobjedničkoj poslanici iz Redmonda nećete pročitati kako je više od polovice delegata bilo suzdržano ili su odbili registrirati glas. Naime, po pravilniku (istom onom koji zabranjuje glasovanje ne-p članica), broje se samo glasovi za ili protiv.

U oba slučaja – četiri, odnosno šest glasova za. Zdrav razum kaže: “To je pokazatelj zbilja male podrške”, a o broju suzdržanih: “To je pokazatelj velike opreznosti članica i indikator da BRM nije riješio veliku količinu problema”.

Stavimo i ovdje stvar u perspektivu: zamislimo razred u kojem se glasuje hoće li se umjesto engleskog jezika učiti japanski. Mislim, krasan je to jezik, Japan je lijepa zemlja, japanci su srdačni ljudi i vole fotografirati – dakle, nema nikakvog razloga zašto djeca ne bi učila japanski umjesto engleskog, zar ne?
Ako tako ne mislite, vi ste zli ksenofob!
I tako, razred organizira glasovanje. Otac jednog od djece slučajno je učitelj japanskog jezika i on dođe u razred ispričati kako je to super pričati japanski, a ne engleski. Klinci onda krenu glasovati, pa sin učitelja japanskog i njegovih pet frendova dignu ruku za japanski jezik. Četiri klinca dignu ruku za engleski jezik. Ostali se izjasne kako im je svejedno, jer imaju šest godina i radije bi vani skakali za loptom nego razmišljali o nekakvim jezicima koji se ne govore u njihovom kvartu. Četiri učenika napuste učionicu jer im se ne sviđa ideja učenja jezika općenito.

Učitelj japanskog objavi u novinama priču o veličanstvenoj podršci učenju japanskog jezika u razredu i najavi kako će uskoro svi oni učiti japanski, te kako je to dokaz da je japanski jezik univerzalniji od engleskog.

Problematika ove perspektive je što odluku ipak donose roditelji.

Tako će biti i za mjesec dana. Stvar nije riješena, bit će tek kad u roku mjesec dana nacionalna tijela izvjeste ISO o tome jesu li promjenili mišljenje o OOXML-u. Pa čak ni u (prilično vjerojatnom) slučaju da cijeli cirkus izazove veći odljev nego priljev pozitivnih mišljenja, ni tu nije kraj. OOXML će tada biti guran kroz redoviti proces standardizacije, i tek ako tad bude odbijen, bit će priči kraj.

Microsoft je dobio još mjesec dana lobiranja po nacionalnim tijelima. No, vjerojatno je to njihova zadnja ozbiljna prilika da nešto izlobiraju. Odlaskom u uobičajeni proces certificiranja izgubit će puno dragocjenog vremena, u kojem bi države mogle još više prigrliti konkurentski ODF; ako se to dogodi, Microsoft će izgubiti puno, puno više od obične bitke za usvajanje standarda.

Uostalom, pogledajte kakva se silna frka i strka digla, i kojom snagom je Microsoft upregnuo svoj spin machine za stvaranje što pozitivnijeg mišljenja o – običnom formatu zapisa, i to formatu kojeg nema implementiran niti jedan postojeći Office paket? (Office 2007 format različit je od OOXML prijedloga, i bit će još različitiji kako vrijeme bude prolazilo, a OOXML prijedlog se bude rafinirao)
Što vam na to kaže vaš zdrav razum?


P.S. Detalje i viđenja nekih delegata BRM-a možete pročitati na ovom vrlo zanimljivom linku:
ConsortiumInfo.org


I da, Oleže, bio si u pravu (a, iskreno, nisam ni sumnjao da u ovom slučaju nećeš biti), zaista se dogodila “kroatizacija” glasovanja.

Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
PopnupBlog 2.00a created by Bluemoon inc.  
Copyright © 1995-2009 HULK web team. Sva prava pridržana. RSS. Engine: XOOPS