Prijava
Korisničko ime:

Lozinka:

remember me

Zaboravili lozinku?

Registrirajte se!
Glavni menu
Potraga
Tko je online
15 korisnika je online (1 korisnika cita Blog)

članovi: 0
Gosti: 15

više...
HULK-Blog
Chat WIKI Kontakt
2008 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 08
2007 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2006 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
2005 | 01 | 02 | 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 | 10 | 11 | 12
Fuzzy  
1. OOXML: 3500 komentara na prijedlog standarda 19:53  Rado 
OOXML je pokupio gotovo 3500 komentara na prijedlog u fast-track procesu. Sve ih možete vidjeti ovdje.

Neki od njih su bezveze, dosta je duplikata. Neki su i pozitivni. Odokativno, moglo bi se svesti na ništa manje impresivnu brojku od šestotinjak primjedbi. No, sve ih treba riješiti, i to u roku dva mjeseca.

Interesantna stvar je što je već izašao MS Office koji koristi OOXML format u nekom svom obliku, i pitanje je što će se dogoditi ako Microsoft odgovori na taj nemali broj primjedbi i sukladno tome, promijeni format zapisa podataka. Izdat će MS Office 2008?

Ili - neće učiniti baš ništa i silom lobiranja progurat će OOXML kao ISO standard. Tako će pogrešno računanje prijestupnih godina postati svjetskim standardom.

Svakako najbolje što se može dogoditi jest da stvar jednostavno ne prođe. Ionako imamo već jedan takav ISO standard, tehnički čak i bolji (iako ne savršen) od ovog prijedloga. I, što je najvažnije - istinski otvoren, no strings attached.
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
2. HZN: pisani odgovor (konačno) 22:23  Rado 
Konačno, nakon dugog inzistiranja, dobio sam pisani odgovor HZN-a. Slijedi:


Na Vaša dosadašnja pitanja dajemo Vam ovaj odgovor:

Prema Zakonu o normizaciji (NN 163/2003), Statutu HZN-a i Pravilniku o članstvu u HZN-u, članovi Hrvatskog zavoda za norme su pravne osobe koje svoje predstavnike imenuju kao članove tehničkih odbora. Prema tome, pravne osobe nisu članovi pojedinog tehničkoga odbora, nego su članovi Hrvatskog zavoda za norme. U ovom trenutku Hrvatski zavod za norme ima oko 470 članova.

Članovi tehničkog odbora su fizičke osobe, predstavnici članova HZN-a, delegirani za rad u pojedinim tehničkim odborima.

Hrvatski zavod za norme, kao nova javna ustanova, od svoga osnivanja i početka rada postpuno donosi pravila, a za područja za koja još nisu donesena odgovarajuća pravila, rukovodi se pravilima koja vrijede u nacionalnim normirnim tijelima država članica Europske unije.

Tako u čl. 5.5. Unutrašnjih pravila za normizaciju UPN1, Normizacija općenito, ciljevi i osnovna načela, prihvaćenih na sjednici Upravnog vijeća 18. rujna 2007. godine, stoji:
“Javnost rada u pripremi norme ne proširuje se na dozvolu dostupnosti podataka koji su u katalogu informacija HZN-a označeni kao nedostupni za javnost. Unutar tehničkog odbora najvažnije je da njegovi članovi usklađujući proturječne argumente mogu slobodno izraziti svoja stajališta u postizanju konsenzusa. Dostupnost podataka o radnjama i stajalištima članova tehničkih odbora za sredstva javnog priopćivanja prije postizanja konsenzusa u tehničkome odboru može dovesti do zabune i do ograničavanja slobodnog izražavanja stajališta članova tehničkih odbora.”

Budući da nacrt međunarodne norme ISO/IEC DIS 29500 nije izglasan na međunarodnoj razini, on još uvijek predstavlja predmet rada tehničkog odbora HZN/TO Z1, te se u tom kontekstu, prilikom eventualnog idućeg glasovanja o navedenom dokumentu, stav tehničkog odbora, a samim tim i HZN-a, ne može predvidjeti. Također, katalog informacija HZN-a još je u fazi izrade, pa bi se objavom informacija koje bi u katalogu mogle biti označene kao informacije koje nisu dostupne javnosti, mogla prouzročiti šteta ugledu HZN-a i njegovih članova.

HZN se u izradi Unutrašnjih pravila za normizaciju i ostalih dokumenata rukovodio prvenstveno europskim pravilima za normizaciju, budući da zakonodavstvo i praksa u Republici Hrvatskoj moraju biti usklađeni s propisima i praksom Europske unije prije nego što Republika Hrvatska postane njen član. Prema tim pravilima javnosti je dostupna samo konačna odluka tehničkih odbora, ali ne i stavovi njihovih pojedinačnih članova tijekom postizanja konsenzusa u donošenju. Također, u nekim zemljama član nacionalnog normirnog tijela prilikom učlanjenja daje ili uskraćuje svoj pristanak da se podaci o njegovom članstvu u tom tijelu daju u javnost. Budući da HZN takav pristanak od svojih članova dosad nije tražio, sve dok se članovi o tome ne izjasne, smatramo da ne smijemo prejudicirati njihove stavove o tom pitanju.

Nadalje, odluke tehničkog odbora u pravilu se donose konsenzusom, a to znači da su se članovi tehničkog odbora dogovorili o temi o kojoj se odlučuje. Tek ako se konsenzus ne može postići, pristupa se glasovanju po striktno utvrđenim pravilima definiranim u čl. 5.4. Unutrašnjih pravila za normizaciju UPN5, Osnivanje i rad tehničkih odbora. Nije nam poznato na koji način ste došli do informacije o tome da je u slučaju razmatranja nacrta ISO/IEC 29500 izostao konsenzus i da je provedeno glasovanje.

Vaša dvojba oko sukoba interesa pojedinih članova HZN/TO Z1 bespredmetna je zbog toga što svaki član tehničkog odbora legitimno zastupa interes pravne osobe čiji je predstavnik, pa je jasno da su ti interesi među članovima tehničkog odbora različiti, a mogu biti i sukobljeni. Tehnički odbori osnivaju se upravo radi sučeljavanja različitih interesa i postizanja dogovora.

(zatim slijedi ponovljeni poziv da se učlanim u HZN i tako svojim radom doprinesem boljitku normizacije u RH).

+ - + - ++


Dobio sam, dakle, odgovor koji samo ponavlja već rečeno. HZN ne želi, i ne želi dati informaciju tko su članovi TO Z1. Rastočimo to u par činjenica:

1.HZN tvrdi da se, u slučaju nepostojanja lokalnih pravila, rukovodi pravilima koja vrijede u nacionalnim normirnim tijelima država članica EU. U načelu je to u redu (i zapravo logično), ali to ne implicira da sve države članice EU imaju identična pravila. S druge strane, nepostojanje određenog pravila ne predstavlja anarhiju ako je ono pokriveno nekim od važećih zakona RH; u ovom slučaju, Zakona o pravu na pristup informacijama; dapače, Zakon je akt koji ima veću težinu od Statuta, Pravilnika i drugih podzakonskih i inih akata. Ono što kaže Zakon je – zakon. Skrivanje pod plaštem “pravila EU” ne služi ničemu, EU nije iznad zakona.

2.Na sjednici Upravnog vijeća održanoj 18. rujna 2007. godine nešto se dogodilo; to nešto, čini se, pojačavanje je obrambenih mehanizama kojima je za cilj, sačuvati od javnosti uvid u aktivnosti HZN-a (a koji je javna ustanova i tako što ne bi smio raditi). Intrigantan detalj u ovoj priči je da sam upravo tad dobio informaciju kako će biti održana hitna sjednica u HZN-u, no koju informaciju do sad nisam objavljivao zato što nisam mogao dobiti službenu potvrdu o toj sjednici; također je intrigantno što se to dogodilo nakon što sam zatražio uvid u tu nesretnu priču o OOXML-u. Sad je očito da se sjednica dogodila, i da joj je cilj vjerojatno bio onemogućiti transparentnost procesa kroz akte koji štite članove i odluke od izlaganja javnosti.

3.Također, mišljenje da bi se, ako bi javnost znala tko su članovi TO koji o nečemu odlučuju, time moglo utjecati na iste, vrlo je nategnuto. Na članove mogu već sad utjecati drugi članovi (koji znaju tko su ovi prvi članovi), a javnost ionako ne može utjecati na članstvo. Osim toga, kakav je to veliki stručnjak, član TO, koji svojim autoritetom, znanjem ili stavom ne bi mogao od sebe otkloniti pokušaje lobiranja?

4.S druge strane, ako se ne zna tko u kolu igra, mogući su najrazličitiji dogovori zainteresiranih stranaka. Mislim da je tajnovitost postupka daleko veća opasnost od transparentnosti, jer je pogodnije tlo za manipulacije, lobiranja i dogovore.

5.Što se tiče izjave da se stav TO o OOXML formatu ne može predvidjeti jer proces još nije završen (fast track je odbijen, no to nije bio kraj procesa), usudio bih se reći da se jako dobro zna kako će TO Z1 glasovati o OOXML-u – upravo jednako onako kako je glasovao do sad. Ovaj put možda na još veću međunarodnu sramotu Domovini.
Također, tu se krije i razlog zašto se, barem za sad neću učlaniti u HZN – ako bih se učlanio, i zatim objavio podatke do kojih sam došao kao član HZN-a, postao bih meta tužbe HZN-a i članova zbog “prouzročenja štete ugledu”.

6.HZN, također, tvrdi da je javnosti dostupna samo konačna odluka tehničkog odbora, ali ne i stavovi. Dok bi ovo možda moglo i proći, stav da član HZN-a može zabraniti davanje njegovih podataka u javnost je u direktnoj koliziji sa Zakonom o pravu na informaciju, iz jednostavnog razloga što je HZN javno tijelo i potpada pod ingerenciju istog zakona, uključujući i izuzetke (državna tajna i sl.), kojih u ovom slučaju – nema.

7.Članovi TO Z1 odluke su, prema ovom službenom odgovoru, donijeli konsenzusom. To znači, kako je navedeno, da su se članovi TO dogovorili o stavu. Zašto se dogovoru daje prednost nad matematički jednostavnom i prilično egzaktnom operacijom glasovanja, ni to mi nije jasno. No, ako je već tako, možemo zaključiti da je vrlo vjerojatno da su svi članovi TO Z1 bili za davanje podrške OOXML-u; u nekom paralelnom svemiru možda bi se moglo dogoditi nešto neobično i u demokraciji nemoguće, da se uži krug dogovorio kako će se glasovati, i zatim poslao svoj glas; i onda bi, recimo, neki članovi saznali koji je njihov glas tek nakon što je ISO tijelo službeno objavilo rezultat; no, mi živimo u demokratskoj i pravnoj državi, u kojoj je ovakva manipulacija nemoguća i nezamisliva.

8.Moja dvojba oko sukoba interesa članova TO Z1 nije bespredmetna, a stav HZN-a je duboko nelogičan: HZN smatra da je sukob interesa članova dobra stvar (i jest, u slučaju kad se sukobljavaju jedni protiv drugih, tj. kad sukobljavaju svoje interese), no sukob interesa o kojem ja govorim je nešto drugo, evo nacrtat ću šarenim flomasterima: ako je većina članova TO Z1 u poslovnim vezama s Microsoftom (Microsoft sam sa sobom jest; ostali mogu biti Microsoftovi partneri ili pravne osobe koje sa Microsoftom surađuju na drugi način, ali ograničimo se ovdje na partnerski odnos) – oni su u velikom sukobu interesa jer su u poziciji da odlučuju o standardu kojeg je predložio Microsoft (dakle, jedan od članova TO Z1, kojem je *itekako* stalo da progura ovaj standard, zbog viših monetarnih interesa), i čine to u svojstvu Microsoftovog partnera. U tom slučaju, postoji osnovana sumnja da će svi oni dati svoj glas ne u interesu građana RH, već u interesu svog partnera. To je sukob interesa o kojem ja pričam – kad članovi tijela ne donose odluke koje pogoduju građanima RH, već nekome od njih. To je i razlog zašto sam predložio one dvije točke kojima HZN može izbjeći upravo ovakve situacije.


HZN se očito ne da, i radi sve da zaštiti svoje članove i svoje poslovanje od oka javnosti. Je li to zakonito? Sumnjam. No, ovime sam iscrpio sve korake koje sam mogao poduzeti u komunikaciji, i više je nego očito da se vrtimo u krug.

Za kraj, ostaje mi odraditi još i ovo:

Zakon o pravu na pristup informacijama
Žalba i upravni spor
Članak 17. st. 3.
Protiv drugostupanjske odluke, odnosno konačnoga prvostupanjskog rješenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. Postupak po tužbi je hitan.

Dakle, pokrenuti upravni spor i u sporu dokazati da imam pravo na informacije koje tražim; mislim da, pravno gledajući, imam sasvim dobre izglede, jer ja svoj stav argumentiram jednim zakonom, a HZN vlastitim pravilnikom. Ipak, svaki spor je neizvjestan, a ja nisam pravnik; može se dogoditi i da ne budem u pravu i da zbilja javnost ne smije znati tko su članovi jednog javnog tijela, niti tko odlučuje o normama, niti tko je za njih odgovoran.
Postupak po tužbi je hitan, ali hoćemo li vidjeti rješenje prije izbora? Možda važnije pitanje – hoćemo li vidjeti rješenje prije ožujka, kada će Microsoft ponovo pokušati izgurati svoj “otvoreni” standard kao ISO standard, čime bi dobio vrlo jake argumente da mnoge državne uprave veže na vlastiti Office paket?

P.S. Inače, da – još uvijek se čeka od e-Hrvatske predloženo usvajanje PDF-a i ODF-a kao nacionalnog standarda; tko se želi kladiti da će stvar biti na ledu dok se ne izvidi hoće li OOXML proći kao ISO norma? I, u tom slučaju, hoće li se čekati godinu dana da se isti usvoji kao nacionalni standard? Mirisi, da, mirisi su neugodni.

P.P.S. Ako imate volje pomoći – Zakon o pravu na pristup informacijama navodi i kaznene mjere u slučaju neopravdanog uskraćivanja informacije; to znači da ako upravni spor završi pozitivno za mene, a HZN ne postupi po nalogu suda, slijedi novčana kazna javnom tijelu i odgovornoj osobi u javnom tijelu. Dajte si truda, napišite zahtjev za informacijama, pošaljite ga (obavezno sa povratnicom) i u slučaju odbijenice podignite upravni spor. Ne morate tražiti informacije koje sam tražio i ja, zatražite nešto za što smatrate da javnost treba imati pravo uvida (građevinske norme su vruća tema, primjerice); odnosno, zatražite i vi ove iste informacije, zašto ne?
Kaže li sud kako ste u pravu, vjerujem da ćemo do informacija doći brzo – nitko ne želi riskirati preko nekoliko kaznenih mjera, po jednu za svakoga tko je pokrenuo spor. Krajnji cilj ovoga zapravo i nije rušiti OOXML (mi smo prenevažni na globalnoj skali događanja), već navesti HZN da posluje na transparentan način – da svi članovi i sve njihove odluke budu na uvidu javnosti. Da se zna tko je kako i zašto odlučio.
Dajte si truda za cilj koji će ovo naše društvo još barem malo učiniti transparentnijim i demokratskijim.
Razultati glasanja 0Ukupno Da
(0) 0%
Ne
(0) 0%
PopnupBlog 2.00a created by Bluemoon inc.  
Copyright © 1995-2009 HULK web team. Sva prava pridržana. RSS. Engine: XOOPS